Post je unutrašnja operacija bez noža – šta o postu kažu nemuslimani i nauka (II dio)

Ne bi bilo na odmet spomenuti pionirska istraživanja, knjigu i članke dr. Gulama Muazzama, umirovljenog profesora patologije na Ummah medicinskog koledžu u Daki u Bangladešu, na temu odnosa ramazanskog posta i medicine:

-Muazzam-Khaleque, Effect of Fasting in Ramadan, J. Trop. Med. & Hyg, London, 62/1959.
-Muazzam-Khaleque-Ispahani, Futher Obeservations on the Effects of Fasting in Ramadan, J. Trop. Med. & Hyg, London, 63/1960.
-Muazzam-Khaleque-Chowdhury, Stress in Ramadan, J. Trop. Med. & Hyg, London, 64/1961.
-Muazzam-Ali-Husain, Observations on the Effects of Ramadan Fasting on Gastric Acidity, The Medicus, Karachi, 25/1963
– Muazzam-Ali-Husain, Effect of Ramadan Fasting on Bassal Metabolism, Medical Bulletin, Rajshahi, br. 3.
– Muazzam-Ali, Effect of Ramadan Fasting on Body Weight, Medicus, Karachi, 34/1967.
– Muazzam, Ramadan Fasting and Medical Science, Arthur H. Stockwell Ltd, Devon, 1991. (radi se o gore spomenutoj knjizi)
– Muazzam-Khan-Nabi, Tea-Liquar as “Test Meal” in Fractional Gastric Juice Analysis, The Medicus, Karachi, 1967.

Dr. Muazzam je spomenuo razlog koji ga je potakao na šestogodišnje iscrpno istraživanje, a koji prenosimo u cjelosti u prijevodu: Dok sam 1956. godine bio na postdiplomskoj praksi u patologiji u Nacionalnoj bolnici (National Hospital) na Kvin Skveru (Queen Square) u Londonu, dr. J.N. Cummings, tada profesor patologije, jednom mi je rekao da postiti ljetnji dan može izazvati oštećenje jetre. Te godine je ramazanski post bio oko 19 sahati u Londonu. Upitao sam ga da li ima ikakvu naučnu podlogu za takvu tvrdnju, pošto muslimani poste od VII stoljeća (više od 1300 godina) širom svijeta, a ipak nema nikakvog razloga da se vjeruje da kao nacija oni imaju lošu jetru. Profesor Cummings je odgovorio da nema saznanja o ikakvim studijama na tu temu, ali je mislio da tako dugo razdoblje posta, poglavito ljeti, može oštetiti jetru.

Povodom toga, obećao sam, ako Bog da, da ću sprovesti istraživanje o “Posljedicama ramazanskog posta na zdravlje” kada se vratim kući. Snažno sam osjećao da je takva studija nasušna.
Po povratku kući decembra 1957. godine, uredio sam da sprovedem studiju tokom sljedećeg ramazana u ljeto 1958-te. Ova studija je sprovedena tokom šest dugih godina, u različitim fazama od 1958. do 1963. godine, na Medicinskom koledžu u Daki (Dhaka) i Radžšahiju (Rajshahi), dok sam radio na tim mjestima. Nekolicina kolega je sarađivala u ovim studijama i oni su bili moji supisci u svim mojim izdanjima u medicinskim časopisima.

Taj niz studija je bio prvi znanstveni napor da se upoznaju posljedice ramazanskog posta na zdravlje i naša studija je porodila nekoliko naučnih izdanja u medicinskim časopisima kod kuće i u inostranstvu, uglavnom u Ujedinjenom Kraljevstvu.

U nastavku ćemo u kratkim crtama predstaviti rezulate istraživanja dr. Muazzama.

– Tjelesna težina – Suzdržavanje od jela i pića nekoliko sahati (prosječno 14-16 sahati) može smanji tjelesnu težinu. Od 260 subjekata, koliko ih je studija obuhvatila, 80% je izgubilo na tjelesnoj težini, 8,08% nije imalo promjena težine, dok je 11,92% dobilo na težini od pola kile (1 funte) do dvije (4 funte2). Među onima koji su izgubili težinu 96,63% njih je izgubilo od 0,5 kg (1 lbs) do 4,5 kg (10 lbs), dok je preostalih 4,37% izgubilo od 5 kg (11 lbs) do 6,5 kg (14 lbs). Niko od njih se nije žalio na probleme zbog gubitka tjelesne težine. Gubitak težine je zamjećen pretježno kod mlađih i aktivnijih subjekata. Nekolicina gojaznih subjekata je osjetila zadovoljstvo zbog gubitka težine. Nepromjenljiva težina je zabilježena kod starijih subjekata. Četiri sedmice nakon bajrama polovina subjekata je povratila izgubljenu težinu. Kontolni subjekti (subjetki koji ne poste) su pokazali variranje težine od 1 kg (2 lbs) tokom 8-10 sedmica koliko je trajala ova studija. Dr. Muazzam je na osnovu spomenutih rezultata istraživanja zaključio da ramazan općenito smanuje tjelesnu težinu bez negativnih uticaja na zdravlje. Štaviše, gojaznim osobama je pomogao u gubitku suvišnih kilograma.

– Bazalni metabolizam3 – razina metabolzma kod postača-subjekata je bila slična razini kod kontrolnih subjekata.
– Razina šečerak (glukoze) u krvi – Razina šećera u krvi kod postača-subjekata je bila niža od razine kod kontrolnih subjekata, ali u okviru normalnih granica.
– Želučana kiselina – Nivo želučane kiseline nije bio povećan kod postača-subjekata, kako inače neki zli jezici bezrazložno tvrde da treba da bude. Štaviše, ramazanski post se nepravedno optužuje da prouzrokuje čir na želucu. Međutim, sljedeća poređenja podataka pokazuju potpuno drugačiju sliku – ramazanski post smanjuje broj oboljelih od bolesti probavnog trakta:

a) Čir na želucu je češći u južnim djelovima Indije, gdje hindusi čine većinu, nego u sjeverozapadnim dijelovima, gdje muslimani grade većinu.
b) Južni dijelovi Nigerije, gdje su hrišćani većina, procentulano imaju mnogo oboljelih od čira na želucu, dok sjeverni dijelovi, gdje su muslimani, imaju zanemarljiv procenat oboljelih među stanovništvom.
c) Domaće stanovništvo Indonezije i Malezije, većinom muslimansko, ima mali procenat oboljelih od čira na želucu, dok strani stanovnici u tim zemljama, uglavnom nemuslimani (Kinezi, Holanđani, hindusi iz Indije), imaju daleko veći procenat pacijenata sa dotičnim čirem.
d) Izuzev Japana i Engleske, zapadni svijet ima mnogo više problema sa čirem na želucu nego stanovnici muslimanskih država.

Inače, vrijeme teravije, koje pada odmah nakon jacije-namaza, pokazalo se kao djelotvorno i korisno za zdravlje, pogotovo ako je došlo do prejedanja tokom iftara.
– Drugi fizički nalazi – Glede tjelesne temperature, krvnog pritiska, pulsa, respiracije, nije zabiljiežena nikakva značajnija promjena.
– Drugi biohemijski nalazi – Testovi balansa tečnosti, funkcije bubrega i jetre nisu pokazali nikakvu abnormalnost.
– Stres i razdražljivost – Nije zabilježena veliko povećanje stresa i razdražljivosti kod postača-subjekata. Čak, zabilježeno je smanjenje stresa i razdražljivosti kod ogromnog broja postača-subjekata, što je prouzrokovano najvjerovatnije povećanim vjerskim aktivnostima tokom ramazana, pogotovo teravijom i noćnim namazima.

– Zaključak: Na osnovu svog pomnog istraživanja, Dr. Muazzam je zaključio da ramazanski post ne djeljuje štetno na zdravu osobu. Neki nemuslimani i sumnjivci među tzv. muslimanima pokušavaju da ukažu kako ramazanski post štetno djeluje po zdravlje. Naprotiv, dr. Muazzam je pokazao kako post djeluje pozitivno na nas i umno i tjelesno i društveno. Takođe, ljekar, posebno ljekar-musliman bi trebali da savjetuju svoje pacijente da ne poste niti da poste – neka pacijenti na svoju ruku odluče.

I na koncu ovog teksta, ne preostaje nam ništa nego da preporučimo svim redovnim postačima da nastave sa svojim postom do kraja ovog ramazana, ali i tokom narednih ramazana. Za svoj iskreni i uporni post će, ako Bog da, biti nagrađeni još na ovom svijetu kroz zdraviji život nego nepostači. Tu nagradu zdravijeg života imat će uglavnom i postači nemuslimani, kojih je sve više. A što se tiče ahiretske nagrade, o njoj je dovoljno spomenuti hadis kudsi u kome Uzvišeni Stvoritelj veli: Post je moj, i ja za njega posebno nagrađujem.

________________________________________
2 Funta je angloamerička mjera za težinu i iznosi 0,45 kg.
3 Bazalni metabolizam je najmanja potrošnja energije nepohodna za održavanje vitalnih tjelesnih procesa organizma, odnosno razina energije koju pojedinac troši tokom odmora.

Piše: Hfz. Jusuf Džafić

Akos.bA