Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Dijaspora > Pitanje Sandžaka i pitanje Bošnjaka može riješiti samo međunarodna zajednica

Pitanje Sandžaka i pitanje Bošnjaka može riješiti samo međunarodna zajednica

sulejman ugljanin Foto AA medin halilović

Pitanje Bošnjaka i Sandžaka može riješiti međunarodna zajednica, izjavio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Sulejman Ugljanin aktuelni predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV), pojašnjavajući položaj Bošnjaka u Srbiji.

Razgovarao: Medin Halilović

Prema zvaničnim rezultatima izbora za Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV), nakon prošle nedjelje održanih izbora za savjete nacionalnih manjina u Srbiji, lista „Samoopredjeljenje“ koju predvodi aktuelni predsjednik i osnivač BNV-a i lider Stranke demokratske akcije SDA Sandžaka Sulejman Ugljanin, u budućem sazivu Vijeća, prema zvaničnim podacima, će imati 14 od ukupno 35 vijećnika i neće sama moći da formira većinu. Na drugoj poziciji je lista „Matica bošnjačka“ koju je predvodio bivši muftija, sadašnji lider Stranke pravde i pomirenja (SPP) Muamer Zukorlić, sa osvojenih 13 vijećnika. Lista „Vakat je“, sastavljena od nezavisnih inteletualaca i podržana od strane Sandžačke demokratske partije (SDP) Rasima Ljajića, će sa osam vijećnika ući u novi mandat tog predstavničkog tijela Bošnjaka u Srbiji.

Nosilac pobjedničke liste „Samoopredjeljenje“ Sulejman Ugljanin u razgovoru za AA ističe da je ključna poruka ovih izbora što su oni održani kao velika svečanost i da su Bošnjaci potvrdili da su jedan veliki, zreo evropski narod.

Realizacija predizbornog programa, kako navodi, koji su tokom predizborne kampanje tumačili i objašnjavali ljudima, će biti prvi zadatak novog saziva Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV).

„Prvenstveno  smo pojasnili pojam ‘samoopredjeljenje’, šta znači za Bošnjake, i da Bošnjaci vide koliko su za ovih trideset godina učinili po tom pitanju. Idemo na realizaciju našeg predizbornog programa“, kazao je Ugljanin.

U prvih pet tačaka programa liste „Samoopredjeljenje“ je sprovođenje ustavnih reformi sa ciljem da se Bošnjacima Ustavom Republike Srbije utvrdi status konstitutivnog naroda, a bosanskom jeziku i pismu ravnopravan status sa srpskim jezikom i pismom.

Sprovođenje ustavnih reformi na principima regionalizacije i decentralizacije radi uspostavljanja političke i teritorijalne autonomije Sandžaka, u skladu sa demokratskom i slobodno izraženom voljom građana Sandžaka na referendumu o autonomiji Sandžaka, održanom 25. 26. i 27. oktobra 1991. godine; punopravno članstvo Republike Srbije u Evropsku uniju i NATO-u, kao i obezbjeđivanje prava Bošnjacima Sandžaka da uspostavljaju i razvijaju sve vrste odnosa i saradnje sa Bošnjacima Bosne i Hercegovine, koji ne mogu biti manjeg obima od specijalnih i paralelnih odnosa i saradnje srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine sa svojim matičnim narodom u Srbiji. Takođe, rasvijetljavanje i procesuiranje svih ratnih i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima u Sandžaku u periodu od 1990. do 2000. godine i kažnjavanje odgovornih, kao i usaglašavanje nacionalne strukture zaposlenih u sudstvu, tužilaštvu, policiji i drugim državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima u Sandžaku, sa nacionalnom strukturom stanovništva u sandžačkim opštinama je u programu liste „Samoopredjeljenje“.

Ugljaninova lista “Samoopredjeljenje” i lista “Vakat je” koju je predvodio univerzitetski profesor Sait Kačapor potpisali su sredinom oktobra u Novom Pazaru Sporazum o saradnji na odbrani i zaštiti vitalnih bošnjačkih nacionalnih interesa i predizbornoj i postizbornoj saradnji. Potpisivanje tog sporazuma, podvlači Ugljanin,  bio je normalan postupak dvije ozbiljne političke institucije i grupe ljudi zbog činjenice da od raspada SFRJ do danas državni organi Republike Srbije, odnosno „patološki dio državnih struktura“ u Sandžaku već punih 28 godina “u predizbornoj kampanji stvaraju atmosferu straha, sukoba i nervoze i na taj način hoće da prikažu krivu sliku o Bošnjacima”.

„Da prikažu međunarodnoj zajednici da su Bošnjaci nezreo narod, da ne znaju da se organiziraju i dogovoraju, da se svađaju, kako bi i dalje dobili pravo da Sandžak drže pod svojom ‘šapom’, što bi rekli. I da Sandžak, kao takav upišu u svoje zemljišnje knjige, na šta nemaju pravo. U tom sporazumu smo napravili dogovor da sve uložimo da izbori budu  jedna svečanost, a glasanje svečani čin, uspjeli smo u tome. Pokušali su to da nam ugroze i preko izborne komisije“, pojasnio je Ugljanin.

„Kao što vidite uspjeli smo da organizujemo da tog izbornog dana bude jedna velika svečanost. Tada su Bošnjaci potvrdili da su jedan veliki, zreo evropski narod“, kazao je.

Vitalni interesi Bošnjaka su bili definisani u izbornim programima dvije liste, “Samoopredjeljene” i “Vakat je”, a u samom sporazumu, podsjeća Ugljanin, definisano je da bez obzira koja od dvije liste dobije veći broj glasova, bezuslovno se prihvata da lista sa većom podrškom formira Vijeće, a lista sa manje glasova pruži podršku.

Ugljanin je rekao da će raditi na što skorijem konstituisanju Bošnjačkog nacionalnog vijeća, uz napomenu da će se izborni rezultati poštovati, “formiraćemo Bošnajčko nacionalno vijeće i postavićemo koga mi hoćemo (na mjesto predsjednika), a ne onog koga hoće Beograd”.

Prema njegovim riječima, prvi ciljevi Bošnjačkog nacionalnog vijeća u novom mandatuće će biti da se Bošnjacima vrati ranije stečeno pravo naroda, koje su ranije imali u bivšoj SFRJ, i da se riješi status Sandžaka

„Ovdje u Sandžaku sudstvo, tužilaštvo, vojska, državna bezbjednost i druge snage bezbjednosti imaju isključivo represivnu ulogu. U ovom dijelu zemlje još niko nije kažnjen za ubijanje Bošnjaka… Za sitan saobraćajni prekršaj, ako ne platite dest hiljada dinara, odete deset dana u zatvor, a za ubijanje Bošnjaka ne dobija niko ništa. To moramo da riješimo, da bi to riješili, u našem programu će biti prvenstveno usaglašavanje nacionalne strukture u državnim organima sa javnim ovlašćenjima. Da se usaglasi struktura zaposlenih sa nacionalnom strukturom u gradovima gdje taj organ djeluje, da se pokrene postupak ko je počinio zločine nad Bošnjacima i da se počinioci tih zločina kazne kako se ne bi ponovili“, rekao je on i ponovio stav da „državni organi (Srbije) od devedesih godina imaju maćehinski odnos prema Sandžaku i neprijateljski odnos prema Bošnjacima“.

Na optužbe preko nekih medijada je Ugljanin sa vojnim strukturama devrdesetih godina podijelio 20.000 pušaka u Sandžaku, odgovara da se na taj način, nekome ko nije imao predizborni program, daje prostor da skine odgovornost sa „fašističkih struktura u Miloševićevo vrijeme“ za zločine nad Bošnjacima

„To daje legitimitet da se ponovo pokrene pretres kuća, zašto? Ako je tačno da je taj Ugljanin ili neko drugi podijelio 20.000 pušaka, a sedamnaest i po hiljada kuća pretreseno i našli samo 33 zahrđale i deset (pušaka) koje su ti vojnici prodali narodu, ukupno 43, gdje je ostatak? To je monstruozna pojava koja i dalje traje. Vrijeme je da se tome stane na kraj. Očekujem da međunarodna zajednica čuje ove riječi“, poručio je on.

– Saradnja s državnim roganima Srbije –

Govoreći o saradnji s državnim organima Republike Srbije Ugljanin odgovara da saradnje nema jer, kako pojašnjava kroz primjer, bošnjačkim narodnim poslanicima koji su 28 godina, kroz institucije sistema, pokušali da dobiju odgovore na više od 400 pitanja nije pružen niti jedan adekvatan odgovor.

Aktuelni zakoni o manjinama u Srbiji, prema ocjeni Ugljanina, daju neke mogućnosti ali samo manjinama koje je “atuelni režim stavio pod kontrolu”. Kako dalje navodi, novim zakonom o manjinama Bošnjacima su smanjene mogućnosti.

„U starom zakonu član 21 je predviđao da sve manjine imaju pravo pri zapošljavanju u državnim organima s javnim ovlašćenjima (sudstvo, vojska, policija…), da državne institucije budu usaglašane sa strukturom stanovništva. Brisali su čitav član, Ustavnom sudu sam podnio žalbu da se to vrati. Ne možemo da dozvolimo da kažemo ‘sudi se u ime naroda’. U ime kojeg naroda? Oni bi da se sad sadistički iživljavaju, tuže, sude, presuđuju, ubijaju Bošnjake u ime srpskog naroda. To su one paralelne vlasti u Republici Srbiji, poput hobotnice ili karcinoma, kojem je glava u Beogradu, a krakovi u Vojvodini, Sandžaku, Crnoj Gori, Makeodoniji, Kosovu i svuda prave probleme. Dok se hobotnica, zloćudna ne uništi Srbija ne može biti pravna država. Republika Srbija mora da se oslobodi tog malignog karcinoma“, smatra on uz podsjećanje da je naišao na grube reakcije kada je pokušao da razjasni šta su paralelne institucije koje su „odgovorne za sve zločine na prostoru bivše Jugoslavije, Sloveniji, Hrvtaskoj, Bosni, Makedoniji, Kosovu.

Osvrnuo se i na dešavanja u srbijanskom palamentu kada je predsjednica Skupštine Srbije, sa govornice, Maja Gojković zaprijetila Ljajiću i njegovim poslanicima da Ljajić mora da prekine koaliciju sa Ugljaninom ili mora da napusti vladu.

„Nije Ljajić njihov sluga. Ljajić nije inferioran čovjek, to je jedan ozbiljan čovjek koji ima veliko znanje i iskustvo, koji ima autoritet u svijetu. Ona njemu da prijeti, kakva je to država? U tim uslovima mnogo je teško da Bošnjaci po ovom manjinskom zakonu nešto riješe“, izjavio je Ugljanin u intervjuu za AA.

– Uvođenje bosanskog jezika usporen proces –

Aktuelni predsjednik BNV-a, predstavničkog tijela Bošnjaka koje ima ingerencije i nad obrazovanjem se slaže da je „uvođenje bosanskog jezika, kao jezika Bošnjaka u Srbiji, u obrazovne i druge institucije vrlo uporen proces koji će trajati“.

U Sandžaku je potpuna nastava na bosanskom jeziku uvedena nakon što je tim sastavljen od Ugljaninovih saradnika srbijanskom Ministarstvu prosvjete, u novembru 2013. godine predao plan i program za nastavu na maternjem jeziku Bošnjaka. Cjelokupnu nastavu na maternjem jeziku je do sada imalo ili ima oko osamnaest i po hiljada učenika, ali prema mišljenju i tvrdnjama koje predočava Ugljanin na dnevni red Vlade Srbije ovo pitanje je došlo nakon njegovog prijedloga tokom učešća u radu vlade i višemjesečnog insistiranja.

„Vlada Srbije je usvojila taj program i mjera je bila da se sprovede na teritoriji gdje god ima Bošnjaka. Međutm, te paralelne strukture su sve učinile da, preko školskih uprava, direktora škola, preko nekih svojih plaćenika, onemoguće Bošnjacima ostvarenje tog prava. Ali ipak, uspjeli smo do sada da nekih osamnest i po hiljada djece u Sandžaku ima potpunu nastavu na bosanskom maternjem jeziku. U Brodarevu (Prijepolje), gdje su Bošnjaci gotovo u sto procenata,  poslije toliko godina jedva smo uspjeli da formiraju jedno malo odjeljenje, onih najupornijih, gdje su i djeca i roditelji,  svjesni svog nacionalnog identiteta, svjesni činjenice da hoće u svojoj državi da uživaju svoja prava. Samo su oni uspjeli“, naglašava on.

Ugljanin je podsjetio da su „sva djeca u Srbiji na početku školske godine dobila knjige- udžbenike samo Bošjaci nisu”.

“Bošnjaci su jedini narod koji ranije to nije imao, a druge manjine imale. Naša su djeca demoralisana, bilo je i suza, kako to mi ne možemo da dobijemo knjige. Organizacija iz Turske TIKA, platila je knjige. Ljudi su zamalo prebacili djecu na srpski, kažu ne možemo da dozvolimo da naša djeca budu diskriminisana“, ispričao je Ugljanin.

– Saradnja BNV sa Turskom važna za Bošnjake i Srbiju –

Prema podacima sa kojima raspolaže BNV, u Turskoj danas živi oko tri miliona građana, većinom Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka. Ugljanin iz tog razloga ukazuje da je zbog toga saradnja sa Turskom, za Bošnjake i Srbiju, mnogo važna jer, kako podvlači, mnogostruko veći broj ljudi živi u Turskoj nego u Sandžaku.

„Imamo potrebu da sa njima sarađujemo na svim poljima života, sa ostalim građanima Turske kao jedne moderne države koja je među dvanaest najrazvijenijih u svijetu. Imamo potrebu da iskoristimo njihove univerzitete za školovanje naše djece, njihove firme za izvođenje radova, naučne institute za istraživačke radove. Imamo sva vrata otvorena“, predočava Ugljanin i podsjeća na pet sporazuma o saradnju između Turske i Srbije iz 2010. godine, uključujući i sporazum o kulturi o neograničenoj saradnji između dvije zemlje, te zajedničkoj izgradnji infrastrukture, a odnosi se i na izgradnji autoputa Beograd-Bar i Beograd-Sarajevo preko Goražda.

Prema riječima Ugljanina Bošnjacima je u velikom interesu to što predsjednici Srbije i Turske, Aleksandar Vučić i Recep Tayyip Erdogan imaju dobro saradnju.

„Očekujemo konkretne rezultate“, naveo je on istakavši da je veoma značajno potpisivanje ugovora o izgradnji puta Novi Pazar – Tutin između predstavnika vlada dviju zemalja, u danu kada su predsjednici sandžačkih općina Novi Pazar, Tutin i Sjenica, zajedno sa njim prisustvovali svečanosti otvaranja najvećeg aerodroma na svijetu u Istanbulu.

– Autoput Beograd – Sarajevo međunarodna garancija –

Za autoput Beograd-Sarajevo, koji će povezivati BiH – Srbiju/Sandžak, kaže da nije samo put već i međunarodna garancija kojom će zemlje regije, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija,  biti uključene u jedinstvenu zajednicu koja se zove Evropska unija.

Prema njegovom stavu, izgradnjom puteva se ne mogu otkloniti stereotipi i nesporazumi među narodima u regiji ali se, uz autonomije, može ubrzati ekonomski razvoj.

“Ljudi će moći da putuju bez sitnih prepreka, zadržavanja i usporavanja. Imaće slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala. Nama ostaje malo intervencija da brže prolazi roba između sjevernog i južnog Sandžaka, odnosno Srbije i Crne Gore i da imamo bolju komunikaciju preko sjevera Kosova. Ako hoćemo da imamo razumijevanje moramo da imamo zadovoljne građane. Pitanje je kako će da žive ljudi pored puta. Da bi oni živjeli oni moraju da imaju regionalnu samoupravu, da mogu sami da razvijaju svoj kraj. Oni moraju da budu zadovoljni jer ljudi koji nisu zadovoljni, koji nemaju ekonomsku perspektivu oni su problem, na tim mjestima država nije suverena. Tamo gdje ljudi imaju autonomiju, gdje imaju sigurnost i blagostanje, žive od svoga rada, planiraju ekonomski razvoj, tu je država suverena i ne trebaju joj ni čuvari ni graničari jer narod sam čuva tu državu. U tom smislu je naš cilj”, zaključio je Ugljanin.

– Međunarodna zajednica i pitanje Bošnjaka i Sandžaka –

Pojašnjavajući položaj Bošnjaka u Srbiji i stečena prava Ugljanin konstatira da pitanje Bošnjaka i Sandžaka može riješiti samo međunarodna zajednica, zbog toga što, kako je podvukao, Bošnjaci nemaju matičnu državu.

Ugljanin ukazuje na to Bošnaci kao narod nemaju matičnu državu i da se sve manjine u Srbiji koje imaju matičnu državu, po manjinskom zakonu bave sa ove četiri oblasti: obrazovanje, kultura, informisanje i jezik i pismo.

Kako je naveo, Bošnjaci kao manjinski narod imaju mnogo veće probleme i mnogo više neriješenih pitanja. Osim te četiri oblasti, drugim manjinama sva pitanja rješavaju njihove države sa Republikom Srbijom u tim bilateralnim odnosima koji imaju snagu međunarodnih ugovora.

„Pitanje Bošnjaka i pitanje Sandžaka može da riješi samo međunarodna zajednica, na opće zadovoljstvo svih građana i Srbije i svih građana Crne Gore“, izjavio je Ugljanin.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top