Operacija oslobađanja Vlašića

POČELA OPERACIJA OSLOBAĐANJA VLAŠIĆA

U martu 1995. godine, Armija Republike Bosne i Hercegovine pokrenula je jednu od najznačajnijih vojnih operacija tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata – operaciju oslobađanja Vlašića. Pod komandom generala Mehmeda Alagića, 7. korpus ARBiH započeo je borbena dejstva u izuzetno teškim vremenskim uslovima s ciljem potpunog oslobađanja ovog strateški važnog platoa.

Pripreme za operaciju

Početkom 1995. godine, neprijateljske snage nisu poštovale primirje u zoni odgovornosti 7. korpusa. Travnik i njegova okolina bili su svakodnevno izloženi granatiranju, dok je 7. korpus intenzivno provodio obuku svojih jedinica. Fokus je bio na pripremi oslobodilačkih jedinica, prije svega 17. Viteške krajiške, 705. slavne i 727. slavne brigade. Obuka je završena impozantnom smotrom koja je pokazala da je ARBiH izrasla u vojnu silu sposobnu za izvođenje složenih borbenih operacija.

Zbog intenzivnih neprijateljskih provokacija, komandant Alagić je, uz saglasnost Generalštaba ARBiH, donio odluku o oslobađanju Vlašića. Pripreme su izvođene na visinama preko 1.500 metara, u ekstremnim vremenskim uslovima, što je predstavljalo dodatni izazov za vojnike. Snježne oluje i surove vremenske prilike nisu umanjile moral i borbenu spremnost jedinica.

Početak napada

Napad je planiran za noć 19/20. marta 1995. godine. Uprkos snažnoj oluji koja je pogodila područje Vlašića, 7. korpus je započeo ofanzivu tačno u 4 sata ujutro. Prednje neprijateljske linije probijene su izuzetno brzo, a novi taktički kvalitet bio je ubacivanje većih borbenih jedinica u neprijateljsku pozadinu, čak do nivoa bataljona. Također, posebna pažnja posvećena je obuci boraca za noćno ratovanje.

Jedinice 1. gardijske brigade ovladale su visom Pavo, dok je 705. brigada zauzela Čavo, koji se nalazi na visini od preko 1.800 metara. Snijeg je u nekim dijelovima dostizao visinu od 130 cm, a mećava se pojačavala. Već 20. marta, oslobođeni su ključni objekti na pravcu napada: Police, Crni Vrh, Pavo, Čavo i Santići.

Nastavak borbenih dejstava i potpuna kontrola Vlašića

General Alagić je donio odluku o nastavku borbenih dejstava s ciljem oslobađanja cjelokupnog platoa Vlašića. Diverzantske grupe su 21. marta izvele uspješne akcije u rejonima Potkraja i Gradine. Već 22. marta, 3. bataljon 22. pješadijske brigade Vojske RS bio je potpuno razbijen, a neprijateljske snage u rejonu Opaljenika stavljene su u okruženje.

U teškim vremenskim uslovima, 22. marta ovladano je objektom Šantići, nakon čega su jedinice ARBiH izbile na Galicu. Tog dana, bataljon 705. slavne brigade oslobodio je Opaljenik (tt 1930), ključni vis i komunikacijski centar. Time je Armija RBiH ovladala “krovom svijeta”, što je označilo kraj operacije. Do 24. marta, plato Galice je u potpunosti čišćen od neprijateljskih snaga.

Značaj pobjede na Vlašiću

Ova pobjeda bila je strateška prekretnica u ratu. Vlašić je bio san Armije RBiH zbog svoje strateške pozicije i važnosti telekomunikacijskog objekta – repetitora. Oslobađanjem ovog ključnog područja, Armija RBiH ne samo da je osigurala teritorijalnu kontrolu već je i preuzela vojnu inicijativu.

U operaciji je neprijatelj izgubio oko 750 vojnika (oko 200 poginulih), dok su jedinice ARBiH imale 510 vojnika izbačenih iz stroja (70 poginulih). Oslobađanjem Vlašića, spriječena je agresorska ofanziva na Bihać, što je bio ključni cilj neprijateljskih snaga.

Ovom operacijom, Armija RBiH demantovala je tvrdnje vojnih zvaničnika UNPROFOR-a da može oslobađati samo sitne i beznačajne kote. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman sa zabrinutošću je primijetio: “Armija BiH je bitno ojačala.”

Pobjedom na Vlašiću, bosanskohercegovačke snage pokazale su odlučnost, hrabrost i snagu, dok je narod stekao uvjerenje da je konačna pobjeda u odbrambeno-oslobodilačkom ratu neizbježna.

akos.ba