Okrugli sto na Gori: Odnos Bosne prema Bošnjacima Kosova

U okviru obilježavanja Dana Bošnjaka Kosova, u Dragašu je, u hotelu Meka, održan okrugli sto na temu “Odnos Bosne prema Bošnjacima Kosova”.

Govoreći o Bošnjacima u dijaspori, kao i Bošnjacima u regionu, prof. dr. Senadin Lavić je, između ostalog, naglasio:

“Bošnjački interes je interes u kome svi Bošnjaci treba da nađu sebe. U okviru toga, nijedan Bošnjak ne smije svoje privatne interese i halucinacije predstavljati kao opće bošnjačke interese. Vi ste jedan od dijelova bošnjačkog naroda.

Čitavo dvadeseto stoljeće Bošnjaci su, nažalost, jedino znali ko su. Mi smo pisali i tekstove u knjigama gdje se uvijek spominalo naše ime Bošnjak. U našim kućama govorili smo bosanskim jezikom.

Ovdje se na Kosovu 1980. godine znalo o tome. U Bosni, zbog velikosrpskog hegemonizma i bošnjačkog neznanja, omogućili su da nas imenuju kao Muslimane, sa velikim slovom M. Mi smo bili jedini narod u Evropi koji je nosio vjersko ime kao nacionalno.

Znam da postoji problem oko priznanja Kosova i Bosna i Hercegovina će u prerspektivi priznati Kosovo. Nažalost, sad nam Srbi to onemogućavaju. Srbi to osporavaju, koče, i nije ni meni bilo lahko da od devet sati ujutro do sedam sati naveče čekam na vizu u Tirani da bih došao ovdje kod vas.

Molim vas, imajte u vidu da je Bosna pod stalnim, kontinuiranim destruirajućim udarom i doista je teško ljudima u Bosni da misle o ovim stvarima.

Treba strpljivost i ideja da se razviju poslovni interesi i da postoji linija razvoja između Bosne i Kosova, a da vi budete ta veza, ne Albanci ili bilo ko drugi, nego vi. Vaša djeca s Kosova bi trebalo da dobiju određen broj mjesta u Sarajevu da studiraju neke korisne i vama potrebne nauke.

Mislim da je vrijeme da Bošnjaci jedni drugima počnu pričati u oči šta im je dobro raditi kako bi im bilo bolje, da budu moćniji, jer se na ovome svijetu živi i radi moći a ne samo radi jada i stradanja.

Ali, ta moć dolazi iz sistema obrazovanja. Bošnjaci ne bi smjeli ostati izvan savremenih tehnoloških tokova“, istakao je, između ostalog, prof. dr Senadin Lavić.

Bošnjački pisac Hadžem Hajdarević bio je, kako je sam rekao, veoma sretan što je na Kosovu. “Ja se dugo, nekih dvadesetak godina, spremam da dođem ovdje u Dragaš, u Goru”, kazao je na početku svog izlaganja Hadžem Hajdarević, i nastavio.

“Molio sam mnoge da me povedu da dođem sa njima, ali eto, hvala Allahu, sad se ukazala ta prilika i veoma mi je drago da sam danas ovdje među vama. Čuo sam dosta lijepih priča o Gori, njenim ljudima koji je bore da sačuvaju svoj životni prostor.

Ja sam vaš, bošnjački pisac, jedan sam od onih koji je sudjelovao u pokretanju i organiziranju „Preporoda“ devedesetih godina prošlog stoljeća. Ono što je najžalosnije kad su u pitanju Bošnjaci na našim prostorima jest njihova stvarna i unutarnja rasutost.

U jednom sam tekstu pokušao našaliti se da smo mi maslačkova svojta, rasuti po cijelom dunjaluku, na čitavoj planeti, i, što je najteže i najgore, gotovo pa insisitiramo na toj svojoj rasutosti, nemamao dovoljno volje i snage da se međusobno povežemo.

Ima jedan veliki libansko-francuski pisac, Amin Masluf, koji kaže, kako je svaka književnost intima jednoga naroda.

Ako se u sljedećim vremenima, za nekih pedesetak, stotinjak godina, bude ispisivala povijest Bosne devedesetih godina prošlog vijeka, vjerujte da povijest neće biti najvjerodostojnije predočena kroz historijografiju, kroz historiografske spise, nego će povijest svega onoga što se događalo u Bosni tih ratnih godina, pa i ono što se danas događa, biti najbolje i najvjerodostojnije opisana kroz pjesnička i druga književna djela, recimo, Irfana Horozovića, Huseina Haskovića, Džemaludina Latića, Zilhada Ključanina, ali i Mile Stojića, Marka Vešovića, kao i svih drugih pisaca koji živom riječu svjedoče šta se i na koji način događalo svih ovih decenija i stoljeća u Bosni i na drugim prostorima gdje egzistiraju Bošnjaci.

Mi smo narod koji je često sveden na kolektivni plač, na kuknjavu, na emocije koje su prigodničarski pokrenute na koncertima sevdalinki, ilahija, kasida, tako da je naša energija prvenstveno usmjerena i trošena na tom karnevalskom, festivalskom pobuđivanju nacionalnih osjećaja.

Nevjerovatno koliko dugo traje odsustvo strateškog planiranja neke naše budućnosti. Mi smo, nažalost, i danas, vrlo često, narod kolonizirane svijesti. Nema ništa opakije nego kad nekom narodu kolonizirate svijest.

Čitav je Balkan, zapravo, skupina naroda kojima su određene imperijalne i ideološke volje kolonizirale svijest.

Kolonizacija svijesti ogleda se u tome što ljudi, recimo, misle turskom glavom, srpskom glavom, arapskom glavom, hrvatskom glavom, albanskom glavom, a ne razmišljaju vlastitom glavom; njihova svijest je kolonizirana kao što se prostor može kolonizirati tenkovima, vojskom, trupama.

Svijest se kolonizira smišljenim sistemom obrazovanja, kolonizira se medijima, stalnim političkim atacima i uvjetovanjima.

Zato, ono što je najbitnije za bošnjačku populaciju, bilo da živi u Bosni, Na Kosovu, u Gori, ili bilo gdje u svijetu jest odlučna dekolonizacija bošnjačke svijesti o sebi i svojemu u smislu da je domaća balkanska historiografija nanijela nepopravjive štete u razumijevanju naše vlastite povijesti.

Ja vas pozivam da poštujete institucije a ne pojedince, da dođete kod nas u Bosnu, da se institucionalno povežete s odgovarajućim institucijama države Bosne i Hercegovine.

Ja sam spreman da vam pomognem, da zajedno s drugim piscima u Bosni osiguramo do hiljadu i više knjiga, lektirskih naslova, književnih djela koja upotpunjuju bošnjačku i proevropsku svijest o sebi… Mi nismo bitni kao pojedinci, kolikim god osobnim personalitetom raspolagali, važni smo kao pojedinci koji rade u određenim institucijama i koji su međusobno instutucionalno uvezani”, kazao je, između ostalog, književnik Hadžem Hajdarević.

Zamjenik ministra Obrazovanja Usmen Baldži, govoreći o problemima Bošnjaka na Kosovu, između ostalog je naglasio. “Biti Bošnjak u Gori nije nimalo lako i nije isto kao biti Bošnjak u Prizrenu, Peći, ili bilo gdje drugdje na Kosovu.

Moram da naglasim, nažalost i da konstatujem da organe Bosne i Hercegovine ne zanima dijaspora i Bošnjaci na Kosovu iz razloga nama poznatih, ali ujedno želim da naglasim da smo i mi svjesni situacije i stanja u Bosni i Hercegovini.

Znamo kakva je politička situacija, ekonomska, šta nam Dodik misli, a šta nam i Hrvati u tzv. Herceg-Bosni misle. Mi smo jako svjesni ovdje na Kosovu i vjerski i nacionalno, a i ekonomski, malo slobodniji, tako da možemo razmišljati svojom glavom. Ovde su ljudi jači u bošnjaštvu negoli neki u Sarajevu.

Nakon okruglog stola počela je svečana akademija.

Pozdravnim govorom, čestitajući Dan Bošnjacima Kosova, Adnan Redžeplar je otvorio svečanu akademiju.

Nakon česitke upućenje svim Bošnjacima na Kosovu, prof. dr Senadin Lavić je, između ostalog, naglasio. “Nije mi jasno da poslije svega Srbi u Republici Srpskoj izađu na referendum, kazao je Lavić. Da glasaju za dan kada je počeo genocid nad Bošnjacima.

Sutra će to biti dan neke njihove zamišljene države. Šta je tu sporno? Da bi se referendum proveo kao civilizaciska i pravna norma moraju biti pitani svi građani države BiH”, naglasio je profesor Lavić.

Zamjenik Ministra Obrazovanja, Usmen Baldži je, čestitajući Dan Bošnjaka, između ostalog naglasio. „Mi ovdje znamo šta je Bosna. Samo nacionalno svjesni i vjerski jaki ljudi krenuli su putem gde je krenulo većina muslimana bivše Jugoslavije.

Mi, za razliku od susjedinh zemalja u kojima žive Bošnjaci, imamo mnogo veća prava, imamo svoj Dan, u Srbiji Bošnjaci to nemaju. To pokazuje da je Kosovo država koja poštuje svoje narode.

Mi u Dragašu imamo svoje uspjehe a najveći uspjeh je naše obrazovanje na bosanskom jeziku. Jer nije nimalo bilo lako formirati obrazovanje i suprotstaviti se onima koje plaća Srbija. Ja se ponosim na sve one koji rade u bosanskoj nastavi.

Hvala ljudima iz Opolja koji su shvatili da ima onih u Gori koji ne rade sve ono što im neko drugi kaže. Moramo mnogo raditi kakao bi ojačali visoko obrazovanje, nama su potrebni doktori, treba nam pomoć, mi smo svjesni da smo dio evropske porodice.

Mi nismo plaćeni Bošnjaci, nego smo svjesni i vjerski i nacionalni, i to nas čuva i zbog naše jake vjere opstajemo”, kazao je, između ostalog, zamjenik ministra obrazovanja Usmen Baldži.

Nakon toga potpredsjednik SO Dragaš Šerif Aga je u veoma kratkom obraćanju čestitao svim Bošnjacima Kosova Dan Bošnjaka i podsjetio prisutne na historijske momente kad je Bošnjacima vraćeno nacionalno ime Bošnjak.

Fotogaleriju pogledajte na portalu Gorapress.net