Odgoj i obrazovanje u islamu: Riječ “učeni” spominje se 224 puta u Kur’anu, znanje 375 puta

Piše: mr. Azmir Jusufi

Zašto, činjenica da je čovjek stvorenje koje se odgaja, te prema tome on sa dobrim odgojem on može postići visoke emocionalne, duhovne i naučne pijedestale. Ljudski razvoj, od rođenja pa sve do kraja života, prolazi kroz uzastopne faze i postoji mogućnost postizanja najvišeg vrha savršenstva.

Skladištenju i brizi za jednostavnu vaza sa cvijećem u kući, je potreba za svjetlom, vodom, gnojivu, itd., tako da ono ne povehne. Naravno, odgoj i obrazovanje čovjeka kao stvorenje, iz perioda djetinjstva sve do adolescencije, gdje svaka faza je puna kompleksnosti i posebne značajke, je veoma težak. Pitanje “odgoja i obrazovanja” čovjeka , tiče se raznim stvarima koje su od posebnog značaja. Riječ “Odgoj” u rječniku ima značenje „dodatka“, razvoja kvaliteta ili gradnje. “Učenje” je način i sredstvo za edukaciju i njegovo olakšanje.

Immanuel Kant, njemački filozof iz 18. stoljeća, tvrdi da je “najteži problem za čovjeka edukacija.” Kant je vjerovao da su edukacija i obrazovanje teže od vlasti i umjetnosti.

Sociolozi su posebnu pažnju posvetiti ljudskim obrazovanjem. Iz perspektive sociologije, obrazovanje je proces uz pomoć kojeg se ljudsko društvo izgrađuje fizičke i mentalne karakteristike koje se prenose s jedne generacije na drugu. U stvari, ljudi koji se trude da budu u stalnoj edukaciji, oni također utječu na edukaciju budućih generacija.

Odgoj i obrazovanje kroz islamsku prizmu

Islamski vjerozakon, koji je objavljen prije više od 1400 godina preko Muhammeda, s.a.v.s., bodri vjernike u potrazi za znanjem i mudrošću a prezire neznanje.

Uzvišeni Allah kroz Kur’an poziva vjernike ka potrazi za znanjem, i to ne samo jednom nego na desetine puta, gdje u nekim slučajevima u obliku savjeta, ohrabrenja, ili čak u obliku naredbe.

Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s., također poziva muslimanske vjernike i vjernice da se posvete traženju znanja.

Prvi ajeti koji su objavljeni Muhammedu, s.a.v.s., bili su prvi pet ajeti sure „Alek“, u kojima Allah, dž,š., veli: „Čitaj (uči, studiraj, edukuj se, istražuj, opameti se) u ime Gospodara tvog…“. (Alak, 1). Božanska naredbe “Čitaj” ne odnosi se samo na Muhammeda, s.a.v.s., nego se odnosi na čitav muslimanski ummet.

Promjene i trijumf za muslimane će doći na dan kada se oni budu principijelno držali svoje vjere, da se posvete njoj svom svojom snagom i voljom, da se obrazuju i da u praksi to znanje koje su dobili sprovedu.

Druga sura koja je bila objavljena Muhammedu, s.a.v.s., je bila sura „Kalem“, što znači pero pisanja posebno ili generalno sredstvo za pisanje. Sam naziv sure “Kalem” govori o tome. Kaže Uzvišeni Gospodar u prvom ajetu ove sure: “Kunem se perom i ono što oni pišu” (Kalem 1).

Sama riječ “učeni” spominje se 224 puta u Kur’anu. Ime Boga “Sveznajući” se spominje 185 puta, “znanje” se spominje 375 puta, u Sahihu imama el-Buharije, postoji posebno poglavlje pod nazivom “znanje”, koje sadrži 102 hadisa u kojem se spominje riječ znanje, mudrost, nauka,itd.

Ove plemenite riječi otkrivaju mudrost i vrijednost znanja i promoviraju njegovo sticanje. Kur’anski ajeti i hadisi koji jasno ukazuju na važnost i vrijednost znanja i podsticanje na njegovo istraživanje i akviziciju, su brojni. Od tih kur’anskih ajeta možemo spomenuti kuranski ajet u kojem Allah, dž.š., kaže: “Allah svjedoči, kao i njegovi meleki, i učeni (ljudi od znanja), da ne postoji drugi bog dostojan obožavanja osim Njega. Nema božanstva osim Njega, Svemogućeg, Mudrog.” (Ali Imran, 18).

Imam Kurtubi u svom tefsiru, u vezi sa tumačenjem ovog ajeta, kaže: “Ovaj kur’anski ajet je argument za vrijednost znanja i učenjaka.”

Ako bi bilo koja druga kategorija bila vrijedna spomena više nego učenjaci, onda bi je Allah, dž.š., zasigurno spomenuo uz njegovo ime, kao što je spomenuo meleke i učenjake.

Ako bi išta drugo bilo vrijednije od znanja i mudrosti, onda bi Allah, dž.š., zasigurno podučio svog miljenika i poslanika da Ga moli za to, kao što je bio slučaj sa traženjem i povećanjem znanja – mudrosti.

Allah, dž.š., u Kur’ana kaže:

“A, Allaha se boje od robova Njegovih – učeni.” (Fatir, 28).

“…Reci: “Da li su isti, oni koji znaju i oni koji ne znaju?’ Samo oni oji pameti imaju pouku primaju!”. (Zumer, 9).

“… Gospodaru moj, povećaj mi znanje!” (Ta Ha, 114).

Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenosi Muslim, kaže: “Allah će olakšati put ka Džennetu čovjeku koji slijedi put traženja znanja na ovom svijetu.”

Poslanik, s.a.v.s., je također rekao: “Vrijednost učenjaka nad pobožnjakom, je kao moja vrijednost nad najnižim od vas.”

On je, s.a.v.s., također rekao: “Vrijednost učenjaka u odnosu nad pobožnjakom (onoga koji obožava Allaha, čineći mu ibadet) je kao mjesec u odnosu na druge planete. Zaista su učeni nasljednici poslanika, a poslanici nisu ostavili u nasljedstvo ni dinara ni dirhema, ali su u nasljedstvo ostavili znanje. Ko je preuzeo to (nasljeđe) od njih, preuzeo je veliku blagodat.” (Ebu Davud, Tirmizi). U skladu sa ovih riječi, jesu i riječi Allaha Uzvišenog koji u Kur’anu kaže, da kome je On podario od znanja, dato mu je veliko i neizmjerno dobro (ju’tihi hajren kesiren).

Nema sumnje da je znanje jedan od glavnih potreba i uslova za osnivanje i napredak pojedinca i društva. Potreba za znanjem i saznanjem nikad se neće ugasiti; kao što je tijelo potrebno za hranom, tako je znanje hrana za um i dušu.

Božiji poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Učenje (podučavanje znanjem) je obaveza za svakog muslimana i muslimanku. ” (Ibn Madže). Mi znamo da je iman (vjerovanje) srž religije, međutim, Božija objava je počela sa riječima “čitaj, uči”, a ne “vjeruj”.

Znanje je put koji vodi ka Džennetu, tvoj je sagovornik u samoći, vodič ka ljubaznosti, pomoć u teškoćama, i najjače oružje protiv neprijatelja. Allah sa znanjem podiže ljude, čineći ih dobrim vođama i saputnicima po kojima bi se trebalo ići… Meleki se žele družiti sa učenima, prisustvuju njihovom društvu i šire svoja krila milosti nad njima. Čovjek sa znanjem dosegne vrijednosti odabranika te visoke stepene u društvu i životu na ovom a i na onom svijetu. Znanje je prenosilac rada, dok je rad ovisan i usko povezan sa znanjem, koje se daruje sretnicima a zabranjuje se iskvarenima, jadnicima i nesretnicima….

Mudre izreke naših predaka o znanju i njegovog sticanja

Ebu Darda, r.a., je rekao: „Znanje je život za srca od sljepila, a svijetlo za oči od tame.“

Imam Shafi, r.h.m, je rekao: „Nema dobara od onoga koji ne želi znanje. Stoga, ne sprijatelji se sa takvima, jer je znanje život srca i baklja razuma.“

Omer ibn Hattab, r.a., je rekao: „Čovjek iz svoje kuće izađe prepun grijeha kao brdo Tuhame (brdo u Saudijskoj Arabiji). Kada čuje o znanju ustrahuje, povrati se Allahu i pokaje se.“

Ali, r.a., je rekao: “Znanje (Mudrost) je vrednija od bogatstva. Znanje (Mudrost) te čuva, dok bogatstvo trebaš ti čuvati. Znanje je sudija, a bogatstvo je osuđeno. Sakupljači (magazineri) bogatstva su umrli, dok sakupljači znanja ostaju živi. Njihove oči nedostaju, dok je njihova ličnost živa u srcima ljudi. “

preporod.com