Moj vrt
Njega i uzgoj trešanja
Za pravilnu njegu trešanja potrebno je formirati krošnju,pravilno je orezivati u rodu,održavati zemljište,đubriti,krečiti deblo i zaštiti je od bolesti i štetočina.
Za uzgoj trešnje najbolja je piramidalna krošnja u slobodnom porastu.Tako se najlakše održava i daje velike prinose po stablu i po hektaru.Za uzgoj trešnje može se još koristiti i oblik palmete s kosim granama.
Trešnja prirodno obrazuje piramidalnu i dovoljno prorijeđenu krošnju,s dosta razmaknutim spratovima i prilično simetričnim ramenim granama.I pored ovog trešnju ipak treba orezivati u toku prve tri do četiri godine poslije sadnje radi pravilnog formiranja krošnje i sprečavanja pretjeranog razvijanja ramenih grana na račun vodilice.Vodilica treba da bude jača i viša.
Pravilnim orezivanjem trešnje u toku formiranja krošnje omogučava se jače i bolje grananje ramenih i postranih grana rodnim grančicama i stvaraju se uslovi za razviće spoljnih i više horizontalnih grana,koje će zasjenjivati deblo i na taj način ga čuvati od izmrzavanja.
Kako čemo obrazovati piramidalnu krošnju?
Poslije sadnje,rano u proljeće,na sadnici se izmjeri 70 – 80 cm i još 5 pupoljaka iznad i prikrati se oštrim makazama iznad pupoljka..U toku proljeća i ljeta iz ostavljenih pupoljaka razviće se 5 ljetorasta koji če nam poslužiti kao osnova za obrazovanje buduće krošnje.
U drugoj godini po sađenju orezivanje se obavlja tako što se prva četiri ljetorasta odozdo skrate na 10-12 pupoljaka,a da svi budu približno orezani na istu visinu i da im krajnji pupoljci budu okrenuti dolje.Najviši ljetorast,koji ostavljamo u vodilicu,orezuje se na 3-4 pupoljka duže.
U trećoj godini trešnja se orezuje na taj način što se ljetorasti,koji su izbili iz najviših pupoljaka,skraćuju na trećinu njihove dužine,a niži ljetorasti se orezuju,obično,na 6-8 pupoljaka.Glavne bočne grane treba da budu orezane na istu visinu,radi ravnoteže,a vodilicu opet orezati duže za oko 4 pupoljka.
U četvrtoj godini orezivanje se obavlja tako što se vodilica i remene grane skraćuju za oko jednu četvrtini dužine,pri čemu se opet nastoji da vodilica ostane za oko 10-12 cm duža od ramenih grana.
Od pete godine pa nadalje trešnja se više ne orezuje,jer joj je formirana krošnja.
Orezivanje rodnih stabala trešnje svodi se uglavnom na,eventualno,prorjeđivanje krošnje i na uklanjanje polomljenih,oštečenih i bolesnih grana.Prilikom orezivanja treba nastojati da se isprepletene i guste grane sijeku do osnove,kako bi ostavljene grane dobile što više svjetlosti,toplote i vazduha.Prilikom prorjeđivanja,vodopije treba takođe ukloniti do osnove.One se ostavljaju samo ako treba da se u krošnji popuni neka praznina,nastala zbog lomljenja veće grane.
- Održavanje zemljišta
U zasadima trešnje zemljište se može održavati na više načina:kao ledina,zastiranjem zemljišta nekim malčem,gajenjem podkultura,jalovim ugarom i zelenišnim đubrenjem ili kombinacijom ova dva posljednja načina.
Čisti jalovi ugar ili samo zelenišno đubrenje se rijetko kada primjenjuje,pa se preporučuje kombinacija ova dva načina održavanja zemljišta.
- Đubrenje trešanja u punom rodu
Plantaža trešnje ili pojedinačna stabla u punom rodu treba svake jeseni ili početkom zime pođubriti sa po 600 kg po hektaru,odnosno sa po 3 kg po stablu kompleksnim mineralnim đubrivom NPK,odnosno sa 7.20:30.Poslije đubrenja zemljište je potrebno uzorati ili prefrezati da se đubrivo unese što dublje u zemljište.Rano u proljeće,krajem februara,ako je to moguće,trešnje treba pođubriti sa po 400 kg po hektaru ili sa po 2 kg po stablu KAN-om(27%N),uz obavezno zelenišno đubrenje svake godine,kojim treba da se u zemljište unese najmanje 30.000 kg zelene mase po hektaru.
Biljke za zelenišno đubrenje se siju krajem jula,a zaoravaju početkom oktobra.Sije se:facelija,soja,djetelina i druge biljke za zelenišno đubrenje.
- Zaštita trešnje od bolesti i štetočina
Trešnja spada u red otpornih voćnih vrsta,a napada je i relativno mali broj bolesti i štetočina.Najčešće i najopasnije bolesti trešnje su:rupičavost lišća,pjegavost lišća,vještičine metle,,smolotočina i virusne bolesti,a od štetočina:trešnjina muha,trešnjina crna lisna uš,trešnjin potkornjak.Ako želimo uspješnu proizvodnju,bez obzira na mali broj štetočina i bolesti,potrebno je obaviti zaštitna prskanja.
Zrele trešnje su vijesnik prvog voća,zbog čega ih u proljeće s nestrpljenjem očekujemo.Koju čete ubrati u svom vrtu:ranu,kasnu,crvenu,bijelu...sitnu,krupnu,vaš je izbor.
Za akos.ba: Saima Trako-Silajdžić, dipl.ing.poljoprivrede voćarstva i vinogradarstva
E-mail:olea.visoko@hotmail.com Telefon:061/469-971
akos.ba
