Nelegalna konkurencija i nepostojanje zakona sputava razvoj BH Pošta
Trenutno radimo na posebnom segmentu unapređenja naših usluga, a tiče se ispitivanja mogućnosti da BH Pošta uđe na bankarsko tržište, kazao je direktor Mirsad Mujić.
Razgovarao: Ajdin Perčo
Kao samostalno javno preduzeće, BH Pošta postoji od 2002. godine kada je došlo do razdvajanja JP PTT saobraćaja BiH na BH Telecom i BH Poštu. Sa oko 2.300 zaposlenih te 300 poštanskih jedinica, ova firma je u 2015. ostvarila pozitivne poslovne rezultate. S direktorom BH Pošta Mirsadom Mujićem razgovarali smo o poslovanju ove kompanije te izazovima s kojima se suočavaju.
FAKTOR: Koji su neki od uspješnijih projekata koje je BH Pošta provela posljednjih godina?
Mujić: BH Pošta je, svojom razvojnom politikom, usavršila sve segmente poslovanja i taj kontinuitet u odolijevanju izazovima današnjice se nastavlja. Pored stacionarnih poštanskih jedinica, oformljen je veliki broj izdvojenih i ugovorenih šaltera, mobilnih i ugovornih pošta. Kada su u pitanju digitalne tehnologije, BH Pošta se može pohvaliti da ima spreman projekat PKI – infrastukture javnog ključa, čiji je osnovni cilj da nadomjesti prihode koji kod tradiocionalnih poštanskih usluga bilježe smanjenje. Također, u većini zemalja u okruženju, pošti je povjerena uloga certifikacijskog tijela za izdavanje digitalnih certifikata, koji se koriste za potpisivanje elektronskih dokumenata.
FAKTOR: U kojoj mjeri entitetska podijeljenost igra ulogu na brzinu dostave pošiljki i pisama kad se šalju iz jednog entiteta u drugi putem pošte?
Mujić: Prema odredbama Zakona o poštama BiH, „međuentiteski poštanski promet ima tretman unutrašnjeg poštanskog prometa i ne može se ograničavati administrativnim mjerama“. Također, isti Zakon propisuje da je „svaki operater poštanskog prometa obavezan prijenos poštanskih pošiljaka, koje primi od bilo kojeg drugog operatera poštanskog prometa u Bosni i Hercegovini, tretirati na potpuno istovjetan način kao i prijenos poštanskih pošiljaka koje mu je povjerila bilo koja fizička ili pravna osoba u Bosni i Hercegovini“. U kontekstu citiranih zakonskih odredaba, poštanski promet između tri javna poštanska operatera u BiH („JP BH POŠTA“ d.o.o. Sarajevo, Pošte Srpske AD Banja Luka i Hrvatska pošta d.o.o. Mostar) cijenimo izuzetno profesionalnim.
FAKTOR: Da li nove tehnologije “kradu“ posao poštama te ko su glavni konkurenti preduzeću BH Pošta?
Mujić: Razvoj tehnologije ima veoma značajan utjecaj na smanjenje broja tradicionalnih poštanskih usluga koje čine jedan od osnovnih prihoda JP BH Pošta. Veoma uspješno se nosimo s novim izazovima pa, kao odgovor na iste, nudimo projekte koji će doprinijeti da liderska pozicija naše firme na tržištu poštanskih usluga u BiH bude sačuvana.
FAKTOR: Izuzev gore navedenih izazova, koji su još neki od problema s kojima se susrećete u poslovanju?
Mujić: Od neuređenih problema najprije ističem neuređenost tržišta poštanskih usluga u smislu velikog broja nelegalnih i neovlaštenih davalaca univerzalnih pa čak i rezervisanih poštanskih usluga. Drugi problem je nepostojanje zakonom utvrđenih pravnih mehanizama za zaštitu isključivog prava javnih poštanskih operatora na pružanje rezervisanih poštanskih usluga. Tu je i pitanje ograničavanja prava javnih poštanskih operatora za pružanje usluga „isplate na kućnu adresu“ ili prijema uplata od pravnih lica, ali i propisivanje drugim zakonskim i podzakonskim aktima nepovoljnijih uvjeta za javne poštanske operatore u odnosu na druga pravna lica koja vrše istu uslugu.
FAKTOR: Kakvi su planovi za budućnost preduzeća BH Pošte?
Mujić: Trenutno radimo na posebnom segmentu unapređenja naših usluga, a tiče se ispitivanja mogućnosti da BH Pošta uđe na bankarsko tržište te, kroz ponudu modernih bankarskih usluga, koristeći svoju široku poštansku mrežu, značajno utječemo na stvaranje novih prihoda, kao i na smanjenje vlastitih troškova koji će, preusmjerenjem na svoju finansijsku instituciju, postati novi prihod.
(Faktor.ba/Foto: Arhiv)
