Nekadašnji tuzlanski giganti vraćaju staru slavu: Dita, Aida, Gredelj…
Kada se kaže stečaj svi obično pomisle na kraj poslovanja u jednog kompaniji, međutim da to nije uvijek tako, pokazuje primjer nekoliko tuzlanskih firmi koje prolaze bolesničku fazu i hrabro idu ka ozdravljenju.
Bego Gutić, premijer Vlade TK za Akta.ba kaže kako je odmah pri preuzimanju mandata Vlada napravila analizu o firmama gubitašima i njihovom brzom oporavku.
TRAŽI SE STRATEŠKI PARTNER ZA DITU
“U analizi smo vidjeli da su sve kompanije bile u ogromnim gubicima, koji su po nekoliko puta prelazili vrijednost kapitala tih kompanija, tako da smo se okrenuli jednoj drugoj strategiji, odnosno otvaranju stečajnih postupaka. Kroz stečajne postupke smo tražili potencijalne investitore i pokretali proizvodnju. Takav je slučaj sa Tvornicom obuće Aida gdje je ušao Intral koji je već uposlio oko 300 ljudi. Do kraja godine očekujemo da će se taj broj povećati na 500”, kaže Gutić.
Jedan od dobrih primjera ozdravljenja je i Dita koja je u stečaju pokrenula proizvodnju, osigurala posao za 70 radnika i ovih dana pokušavaju da dođu do kvalitetnog strateškog partnera koji bi preuzeo Ditu.
Također, nedavno su i Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine postale vlasnik pokretne i nepokretne imovine privrednog društva Gredelj Revom Dobošnica, koju je Poreska uprava Federacije BiH kao zaplijenjenu imovinu ponudila u postupak prodaje 9. augusta 2016. godine. Kupovinom ove radionice za proizvodnju i popravku željezničkih vozila, Željeznice FBiH u potpunosti će ovladati održavanjem vlastitog voznog parka i postati jedina željeznica u regionu koja u segmentu održavanja lokomotiva i vagona ne ovisi o vanjskim remonterima.
Kako je nedavno izjavio direktor Željeznica FBiH Enis Džafić oni će kupovinom ove firme imati višestruku korist od ovog projekta jer se radi o dobro opremljenoj radionici-fabrici, sa izuzetno stručnim kadrovskim potencijalom. Najavio je i zapošljavanje jednog dijela najstručnijih i najsposobnijih kadrova.
Gutić, kaže kako će nakon Gradelja biti riješen i problem u TTU.
“TTU je kompanija koja je namjenski pravljena za Elektroprivredu i rudnike. Očekujemo da Elektroprivreda i Rudnik Banovići kupe jedan dio rudnika koji je njima perspektivan kako bi se osnovala nova firma koja će raditi za njihove potrebe”, pojašnjava Gutić.
Također, Fabrika cementa Lukavac (FCL) jedna je od rijetkih uspješnih priča o privatizaciji u Bosni i Hercegovini i upravo zahvaljujući prelasku u vlasništvo austrijske kompanije Asamer Baustoffe AG Fabrika je postala najveći proizvođač cementa u našoj zemlji.
GIKL PREPUŠTEN MANJINSKOM VLASNIKU IZ INDIJE
Jedna od kompanija koja je krenula drugim putem je Global Ispat Koksna Industrija koja je prepuštena manjinskom vlasniku iz Indije, koji je gomilao dugove, ucjenjujući povlačenjem iz posla i zatvaranjem fabrike. Sistemski je pri tome izvlačio dobit firme izvan BiH.
Gutić kaže kako je greška napravljena 2013. godine jer je raniji sastav Vlade dao upravljačka prava u GIKL -u.
“Pokazalo se da strateški partner nije dobronamjeran. Jednostavno su tu da izvuku novac i profit putem svojih firmi kćerki. Na taj način GIKL je dovoden u jednu tešku situaciju koja nije dobra jer dovodi do mogućeg gašenja firme”, kaže Gutić, pojašnjavajući ukoliko dođe do toga nastat će veliki problem pošto u ovoj kompaniji radi 1.000 ljudi, a sa druge strane pokretanje proizvodnje je skup tehnološki proces koji košta najmanje dva-tri miliona KM. “Ako bi se to desilo bilo bi teško naći inicijalna sredstva, strateškog partera koji bi pokrenuo proizvodnju u GIKL-u.”
Pojašnjava, kako je prije dva mjeseca Vlada pokrenula pitanje osnivačkih prava u GIKL-u. S obzirom da nisu ispunjene obaveze o formiranju zajedničke kompanije, formirana je uprava i zakazana Skupština prema Zakonu o privrednim društvima.
“Općinski sud je odbio da upiše našu upravu, mi smo se žalili i očekujemo da konačno sud donese pravosnažnu odluku na našu žalbu. Ako ona bude pozitivna Vlada TK će preuzeti upravljačka prava i u drugom koraku idemo sa traženjem strateškog partnera koji ima dobre i iskrene namjere, kome neće biti na prvom mjestu izvlačenje profita iz GIKL-a. Ukoliko to bude negativna Odluka po Vladu, onda nemamo osnovu za dalje, niti ćemo biti odgovorni. Za GIKL će biti odgovorni oni kojima Sud kroz svoju odluku da upravljačka prava”, zaključuje Gutić.
E. Ko.
