Neiskorišteni potencijal BiH: Preko investicija u nove tehnologije lakše do dijaspore
Više od milijardu eura godišnje dijaspora šalje u BiH, od 1998. do 2015. doznakama stiglo više od 18 milijardi eura.
Više od milijardu eura godišnje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu. Od 1998. do 2015. godine doznakama je stiglo više od 18 milijarda eura. Glavno pitanje je kako taj novac, koji se uglavnom koristi za potrošnju, preusmjeriti u investicije, javlja Dijana Mujanović, novinarka Al Jazeere.
Dijaspora je možda najveći potencijalni investitor koji Bosna i Hercegovina ima. To su ljudi koji svoj novac i znanje žele uložiti u tu zemlju, pomoći njenom ekonomskom razvoju i otvaranju radnih mjesta.
Kompanije i pojedinci prepoznale su tu moć i želju iseljenika, ali ne i država.
Himzo Musić iz švedske kompanije Softhouse je kazao: “Svu pomoć meni dobio sam od švedske ambasade i Side, od BiH Ništa. Jedan procenat stanovništva u Švedskoj su iz BiH. To je negdje oko 100.000 ljudi samo Švedskoj. To je jedan ogroman potencijal, koji se može iskoristiti da ne gledamo druge države, tako da bi država mogla i trebala da radi apsolutno više na iskorištavanju tog potencijala.”
A potencijal je ogroman.
Gotovo dva miliona Bosanaca i Hercegovaca živi van njenih granica, u 51 zemlji svijeta. Godišnje svojim porodicama pošalju više od milijardu eura, čime BDP-u doprinose sa 13,5 posto.
Investicije u BiH
Njihova želja je doznake pretvoriti u investicije. Šest posto ih je to već i učinilo, i to u sektorima veleprodaje, nekretnina, proizvodnji, poljoprivredi i turizmu.
“Jedan poznati ekonomista Robert Arnott je rekao ‘kod investiranja ono što je sigurno rijetko je i profitabilno’. No 26 posto dijasporaca spremno je preuzeti taj rizik i investirati u matičnu zemlju”, javlja Mujanović.
Kako i sami tvrde, poslovno okruženje u BiH je vrlo loše, procedure komplicirane, duge i skupe. No, Maša Čampara se nije dala pokolebati.
Iz Amerike se vratila u Sarajevo i osnovala kompaniju za digitalni marketing eMedia Patch. Zapošljava 30 mladih ljudi iz BIH koji rade i savjetuju najveće američke medijske kuće.
“Djeca ovdje imaju nevjerovatno dobro obrazovanje i, ako ih dobro obučite, postat će konkurentni i na vanjskim tržištima. Radila sam sa milenijskom generacijom u New Yorku i mogu reći da je razlika ogromna, oni su kao dan i noć. Kvalitet razmišljanja, kreativnost, zalaganje i profesionalizam mladih ovdje je zaista nevjerovatan”, kazala je ona.
Nekad je dijaspora najviše kupovala nekretnine, a danas najzanimljiviji sektor za investiranje je IT i medijska industrija, te izvoz hrane. Kako bi se olakšao proces pronalaženja partnera , uvezivanja i investiranja, Čampara i ostali dijasporci osnovali su Restart poslovnu ambasadu za bh. dijasporu i lokalne preduzetnike.
Iz Restarta upozoravaju da Bosna i Hercegovina mora raditi na animiranju mladih rođenih u inostranstvu, koji nisu toliko povezani sa ovom zemljom.
Nemaju želje doći, ne govore ovdašnjim jezicima, a samim tim u budućnosti to će značiti i manje doznake. Bez dijaspore nema ni bh. ekonomije, jer 18 milijardi eura koje su poslali od 1998. godine održalo je ovu zemlju na nogama.
