Nedžad Nuhić autor Bosansko-njemačkog rječnika islamske terminologije

Knjiga je posebno namjenjena mlađim generacijama rođenim u Njemačkoj koji sve manje poznaju i koriste bosanski jezik, javlja Anadolu Agency (AA).

Rječnik je nastao iz magistarskog istraživačkog rada o islamu i muslimanima u Njemačkoj s posebnim osvrtom na islamsku terminologiju u njemačkom jeziku kojeg je imam Nuhić odbranio na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

– Od Bužima do Hamma –

Nuhić je rođen u Bužimu, gdje je stekao prvo obrazovanje, nakon čega je svoju teološku naobrazbu nastavio kroz medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. Po okončanju studija 1999. godine zapošljava se u Velikoj Kladuši, na mjestu imama Gradske džamije. Tu ostaje do 2013. godine kada prelazi u džemat Hamm, u Njemačkoj. Od 2016. godine je i glavni imam regije NRW.

Džemat Hamm broji 415 porodica, a vjersku pouku pohađa preko 100 djece. U svom radu s djecom i omladinom efendija Nuhić od početaka primjećuje slabo poznavanje bosanskog jezika, naročito kod treće generacije Bošnjaka. To je bio jedan od razloga da se posveti proučavanju islamske terminologije u njemačkom jeziku i da magistrira na tu temu.

Kao dodatak magistarkog rada uradio je mini rječnik koji će kasnije nadograditi, proširiti i objaviti kao zasebnu knjigu.

“Zahvaljujući mentorici, doc. dr. Hatidži Burnić, s Pravnog fakulteta i prof. dr. Fuadu Sediću, s Islamskog pedagoškog fakulteta, na ideji, na odabiru i prihvatanju teme, obradio sam tematiku islama i muslimana u Njemačkoj, od prvih kontakata do danas s posebnim poglavljem o Bošnjacima. Zatim sam se posvetio istraživanju islamske terminologije u njemačkim vjerskih udžbenicima”, kaže na počektu razgovora za AA Nuhić.

U toku istraživanja za magistarski studij Nuhić je prikupio svu dostupnu literaturu i udžbenike na njemačkom jeziku koji se koriste u mektebima u Njemačkoj, kod turskih, marokanskih i drugih arapskih zajednica.

Pored navedenog, prikupio je udžbenike po kojima se izvodi vjeronauka u osnovnim školama, kao i najznačajniju literaturu po kojoj se radi na islamskim institutima u Njemačkoj.

– Ka boljem razumjevanju muslimanskih zajednica u Njemačkoj – 

“Proučavajući prikupljenu literaturu i islamsku terminologiju u njima, ali i terminologiju u običnom govoru te analizirajući svaki termin i način na koji se pojavljuje, pratio sam utjecaj arapskog i turskog na njemački jezik, ali i obrnuto, i istovremeno prikupljao fond riječi za ‘Bosansko-njemački rječnik islamske terminologije’. Rječnik sadrži preko hiljadu riječi i fraza za koje se navodi jedan ili više njemačkih ekvivalenata”, pojašnjava Nuhić.

Na pitanje šta je otkrio kroz svoja istraživanje, Nuhić objašnjava složenost prevođenja s arapskog jezika na njemački i uticaj arapskog i turskog jezika na njemački te položaj bosanskog jezika u procesu standardizacije islamske terminologije u njemačkom jeziku.

“Arapski jezik je jezik Objave, samim tim on je izvršio najveći utjecaj na islamsku terminologiju u svim jezicima. Važno je istaknuti konstataciju da je, ustvari, često nemoguće prevesti Allahove riječi, a da se ne izgubi cjelovito značenje. Svaki prijevod je samo pokušaj i nikada se ne može prenijeti cijelo značenje riječi. Upravo, to je i razlog zašto se toliko arapskih riječi preuzima u izvornom obliku i uopće se ne prevode”, smatra Nuhić.

Pojašnjava da je najbrojnija migracijska skupina u Njemačkoj turska, a oni također vrše utjecaj sa svojom ustaljenom terminologijom pa i preko nas Bošnjaka, imajući u vidu činjenicu da su nam oni donijeli islam.

“U njihovim udžbenicima rijetko će se naići, naprimjer, na termin ‘gebet’ umjesto ‘namaz’. Naravno da forsiraju svoju terminologiju i ona je često prepoznatljivija od izvorne arapske, upravo iz razloga sto su brojniji i dominantniji u komunikaciji s domicilnim stanovništvom. Kroz ovakav način upotrebe riječi i naziva koji postaju sastavni dio njemačkoga jezika može se pratiti koliki je utjecaj arapskoga i turskoga jezika na njemački, ali i uvidjeti nemogućnost pronalaska adekvatnog izraza za sve ono što se želi prenijeti od značenjskog sadržaja originalnog izvornog termina”, pojašnjava imam Nuhić.

Razlike i sličnosti između Turaka, arapskih i drugih zajednica su svakodnevni izazov za vjernike, ali i islamske institucije kako da približe svoju terminologiju u cilju boljeg međusobnog razumjevanja i poboljšanja položaja u njemačkom društvu. U tom smislu Nuhićeva istraživanja imaju posebnu vrijednost.

– Važnost terminologije –

Na pitanje potrebe za ovakvom publikacijom, Nuhić ističe problematiku rada s djecom u mektebu koja lakše usvajaju nova znanja kroz njemački jezik što dovodi do pitanja da li je preči jezik ili sticanje znanja.

“Često smo u dilemi, naročito mi imami u dijaspori, šta nam je prioritet, bosanski jezik ili uspješnija da’wa. Forsiranjem bosanskog jezika u mektebima i džamijama, često izostane pravi rezultat i sa sigurnošću mogu kazati da je to na uštrb vjere. Primjećujemo da djeca u mektebu slabo razumiju bosanski jezik i da teško nauče neke sadržaje za koje im treba puno više vremena nego na njemačkom jeziku. I povrh svega, bolje to shvataju na njemačkom. Postavlja se pitanje šta je bolje”, kaže Nuhić.

Autor ističe da je rječnik namijenjen svima koji žive i rade u dijaspori, u njemačkom govornom području, naročito mlađima, da bi mogli ispravno razumjeti islam, jer ispravnost terminologije uvjetuje ispravno razumijevanje vjere.

“Pored poznavanja semantičkog značenja određenih riječi i fraza, potrebno je i poznavanje njihovog značenja u kontekstu vjere islama i islamskih nauka. Istovremeno, ovo je svojevrsna afirmacija bosanskog jezika, korak ka njegovom očuvanju kod omladine i dobra je osnova za dalje i dublje proučavanje ove teme”, pojašnjava Nuhić.

Obzirom da do sad nisu postojale slične dvojezične publikacije islamske terminologije, Nuhićevo djelo je prvo i jedinstveno ostavrenje na njemačkom govornom području.

“U svom istraživačkom radu naišao sam na mini enciklopedije islamskih termina na njemačkom jeziku, ali na dvojezične rječnike islamske terminologije nisam. Da ne budem neskroman, moram istaknuti činjenicu da je ovo prvi i jedinstven rječnik ove vrste. Profesor Zijad Ljevaković mi je savjetovao da ubacim tu mini enciklopediju kao dodatak rječniku i ako bude drugog izdanja. Međutim, prvo izdanje je ipak nešto što je rezultat vlastitog truda i što čini rječnik originalnim i jedinstvenim”, zaključuje na kraju razgovora za Anadolu Agency (AA) Nuhić.
Akos.ba