Nazivi sarajevskih ulica podsjećaju na život iz osmanskog perioda
Nazivi ulica, trgova, pojedinih dijelova grada i mahala u Sarajevu odražavaju veoma interesantnu historiju grada i kulturnih zbivanja u tom gradu.
Profesor emeritus na Odsjeku za orijentalnu filologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Amir Ljubović za AA je rekao kako jedan broj ulica i danas nosi nazive po zanatima koji su u njima obavljani, odnosno po čaršijama.
“Sarajevska čaršija je, po nekim podacima pred kraj osmanske uprave, imala 30 malih čaršija vezanih za naravno zanate i trgovinu ili druge uslužne djelatnosti koje su se obavljale u Sarajevu”, rekao je Ljubović.
Dodao je da su najstarije ulice u gradu Sarajevu nastale početkom 1462. godine, odnosno godine koja se vezuje za Isa-bega Isakovića, bosanskog namjesnika, koji je utemeljio i uvakufio prve najznačajnije objekte u gradu Sarajevu i to upravo locirane na samoj Baščaršiji.
”Uz njegove objekte, formiraju se i prve ulice, koje istina u toj vakufnami nisu imenom spomenute, ali će se u tim ulicama, u te tri ulice, najstarije ulice u Sarajevu, formirati i čaršije. Te tri ulice su zapravo današnje ulice Kazazi, Sarači i Bazardžani”, pojasnio je Ljubović, navodeći kako su nakon Isa-bega Isakovića, naredni vakifi (dobrotvori) gradili svoje objekte koji su također bili locirani na području Baščaršije uz koje su se formirale i nove čaršije.
”Posebno je u povijesti zabilježen Muslihudin Čekrekčija, koji je, osim poznate džamije koja se nalazi na Baščaršiji, uvakufio 63 dućana, koji će doprinositi održavanju i razvoju njegovog vakufa”, rekao je orijentalista Ljubović.
Nakon toga Isa-beg Isaković, sagradio je sakralne i javne objekte i uz njih opet uvakufio novih 60 dućana, odnosno prostora gdje će se obavljati pojedine uslužne djelatnosti, zanatske djelatnosti ili da će oni služiti kao trgovina.
”To jezgro, koje je postavio dakle Isa-beg Isaković pa do Gazi Husrev-bega, činili su i formirali današnju čaršiju”, pojasnio je Ljubović.
Prema njegovim riječima, od tog vremena čaršija je bila strogo esnafski podijeljena, odnosno, uglavnom su pojedine djelove čaršije zauzimali određeni esnafi. Dodao je kako je bilo i slučajeva da manji esnafi, pretežno kahvedžije ili berberi, imaju lokacije i u drugim čaršijama.
”Danas u Sarajevu, koliko je meni poznato, dvadesetak ulica upravo nosi imena po tim malim čaršijama. Naravno te čaršije su bile u funkciji rada i razvoja institucija sakralnog, vjerskog karaktera, koje nisu mogle same donositi prihode. Tu, prije svega, mislim na džamije, mektebe, medrese, koje su se finansirale upravo iz tih vakufa”, rekao je Ljubović.
On je, među primjerima ulica koje i danas nose ime što podsjećaju na zanate, naveo Abadžiluk, Aščiluk, Bravadžiluk, Bazardžani, Čizmedžiluk, Čelebdžije, Ćurčiluk, Halači, Kazazi, Kazandžiluk, Kovači, Kujundžiluk, Kundurdžiluk, Veliki i Mali Mudželiti, Sagrdžije, Sarači, Tabaci, Telali…
“Naravno, bilo je tu još tridesetak tih esnafa, za koje danas nemamo imena i bilo bi dobro kad bi vlasti malo povele računa, ako već imenuju neke ulice da ih imenuju po toj tradiciji da sačuvamo u sjećanju taj život iz osmanskog perioda”, smatra Ljubović.
