Naučni skup „Tesaufska tradicija i njene refleksije na duhovne tokove Gradačca i njegove okoline“
Održan
Otkako je svijeta, ljudi su uz racionalne forme saznavanja, saznavanja umom, praktikovali saznanje emocijom, tijelom, u potrazi za spoznajom koju jezik ne može opisati s lakoćom. Ljepote sufijskih mudrosti i poezije, ljepota i privlačnost derviških zikrova, mevlevijskih plesova na granici vjerskog rituala i same umjetnosti, samo su jedan dio bogate sufijske tradicije. Ona naime nije zaobišla ni naše prostore. Sufizam je na naše prostore stigao i prije dolaska Osmanlija, iako je nakon njihovog osvajanja Bosne kasnije dostigao svoj vrhunac. Bogata derviška tradicija se na ovim prostorima održala do danas. Upravo je navedena tema bila predmetom naučnog skupa, oržanog u Gradačcu. Naime, Institut za društvena i religijska istraživanja i Medžlis Islamske zajednice Gradačac su u srijedu, 24. oktobra, organizovali naučni skup pod nazivom “Sufijska tradicija i njene refleksije na duhovne tokove muslimana Gradačca i njegove okoline“.
Skup je održan u sali Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Na samom početku, prisutne je pozdravio Husejn Jukan, predsjednik medžlisa Islamske zajednice Gradačac, nakon čega je uslijedilo otvaranje naučnog skupa. Moderator održanog naučnog skupa je Emir Šečić.
Na prvoj sesji se govorilo o nekoliko tema:
Dr.sci. Sead Seljubac: ‘Tesavvuf – unutrašnja dimenzija islama’,
Dr.sci. Elvir Musić: ‘Tesavvuf u riznicama našeg duhovnog naslijeđa’,
Dr.sci. Šefko Sulejmanović: ‘Tesavvufske teme u tuzlanskom listu Hikmet’.
U okviru druge sesije je govoreno o sljedećim temama:
Dr.sci. Džemail Ibranović: ‘Porodica Korkut i njen doprinos našoj kulturnoj baštini’,
Mr.sci. Nusret Kujraković: Prisutnost sufijske tradicije u Gradačcu u 19. stoljeću,
Zikr u Reuf-begovoj džamiji predvodio je hafiz Kemal Mehić.
Naučni skup na temu sufijske tradicije i njene refleksije na duhovne tokove muslimana Gradačca i okoline, zatvorili su kraćim obraćanjem direktor Instituta dr. sci. Šefko Sulejmanović i muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović.
Sulejmanović je kazao: „U predstojećem periodu je planirano objavljivanje zbornika radova na ovu temu, te ću iskoristiti ovu priliku da vas pozovem da sve ono što možete napisati o ovome, proslijedite i pomognete nam u naumu objavljivanja zbirke. Zahvalio bih se Gradačcu. Rijetke se sredine koje organiziraju ovakve skupove, imate razloge da se ponosite, kako ulemom, tako i prošlošću. Dobro bi bilo da se to i čuva.“
Muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović je zatvorio ovaj skup riječima: „Dobio sam više nego li sam očekivao, te se ovom prilikom zahvaljujem Institutu i medžlisu Islmaske zajednice Gradačac, ali i našoj ulemi koja je ovo pripremala. Drago mi je da smo spomenuli veliki broj imena ali i porodica, spomenuli smo prezimena i loze naše tradcije, što je iznimno važno. Kur’an daje na važnosti poslanika. Nisam znao ovoliko o sufijskoj tradiciji u Gradačcu, ono što ja pamtim jeste da je pred agresiju Novalić njegovao Mesneviju, što je lijep primjer. Čuvajte tradiciju, porodice, loze. Tradicija se ne može sačuvati bez imena i prezimena.
U višestoljetnom sufijskom iskustvu na ovim prostorima, sufije se mogu nazvati istinskim, pa i, po mnogim mišljenjima, najkonzistentnijim čuvarima duhovnosti ovih prostora, duha Bosne, stoga možemo uvidjeti i značaj održanog naučnog skupa, uz nadu da će navedeni segment i dalje biti predmetom interesovanja uleme.
Za Akos.ba: Rabija Arifović
