Naučne činjenice u Kur’anu: Pokazat ćemo im Naše znakove u kosmosu

 Od početka objavljivanje Kur’ana  610. godine, to je bilo jezičko čudo, te niko nije bio u stanju da odgovori na izazov pisanja nečega i približnog, jer Kur’an je Allahova knjiga kojoj nema ravne. Pojedini arapski alimi su pokušavali da određene dijelove ili riječe zamijene, ali su njihovi pokušaji ostali bezuspješni.

Savremena naučna dostignuća iz astronomije tek danas potvrđuju ono što je rečeno u Kur’anu: “Pokazat ćemo im Naše znakove u kosmosu”.

Kaže o tome Uzvišeni Allah: “I sve u kosmosu plovi” (sura Jasin, 40.),  a do otkrića da se u svemiru sve kreće došlo se tek krajem 17. stoljeća.

Gvožđe je jedan od elemenata na koje se skreće pažnja u Kur’anu. U suri Hadid (gvožđe) Uzvišeni Allah kaže: „I gvožđe smo spustili, u kome je velika snaga i koje ljudima koristi…“ 

 Otkrića moderne astronomije iznose da ruda gvožđa dolazi s ogromnih zvijezda iz vanjskog kosmosa. Sunčev sistem ne posjeduje strukturu koja bi u sebi mogla proizvoditi element željeza. Željezo se može formirati jedino na zvijezdama koje su mnogo veće od Sunca, na temperaturi koja dostiže nekoliko stotina miliona stepeni. Zbog toga se kaže da je željezo spušteno na Zemlju, jer nije nastalo na Zemlji.

Uzvišeni Allah kaže: „I sve Smo živo od vode stvorili, pa zar neće vjerovati?!” (El- Enbija’, 30.), što ukazuje na to da nije moguće da postoji život na Zemlji bez vode, kao što biologija i potvrđuje. Biologija postavlja pitanje: “Znate li zašto se u Kur’anu za pauka kaže ‘ženka pauka koja napravi svoju mrežu’? Zašto ‘ona’ napravi tu mrežu, a pauk u arapskom jeziku je muškog roda kao i u našem jeziku?”  Danas se otkriva i dokazuje da paukovu mrežu ne može napraviti mužjak već samo ženka, i zato Uzvišeni Allah kaže: “…Ona koja napravi tu mrežu…” (Sura el-Ankebut, 41.) “…eto, tako Mi potanko izlažemo dokaze narodu koji hoće da razmisli.”

Isto tako iz geologije saznajemo Kur’ansku nadnaravnost objavljenu prije 1400 godina, gdje je spomenuta najniža tačka na Zemlji u poređenju sa nivoom mora. U Kur’anu se kaže: “Elif lam mim, pobijeđeni su Bizantijci (od strane Perzijanaca) u najnižoj zemlji, a oni će nakon toga poraza pobjednici biti, za nekoliko godina.”(Er-Rum, 1-4.)

Medicina nam u moderno doba ukazuje da svaki dio mozga ima svoju funkciju, ali je tek nedavno otkriveno koju ulogu ima prednji dio mozga. Naučna istraživanja kažu da prije nego što čovjek hoće nešto da uradi (da smisli laž, kaže istinu…), u prednjem dijelu mozga se to smisli. U Kur’anu se kaže: “Ne valja to! Ako ne prestane (govoriti protiv istine), uzet ćemo ga za prednji dio njegove glave (mozga), prednji dio koji laže, koji griješi.” (El-‘Alek, 15-16.) Cijeli ljudski moralni sistem je smješten u tome dijelu. I mi sedždu činimo prednjim dijelom glave, onim što nam je najčasnije u našem tijelu, pokoravamo se Allahu i spuštamo na Zemlju..

Zatim, Uzvišeni Allah kaže:“Onoga koga hoće Allah da uputi, proširi njegova prsa da prihvati Islam, a koga hoće da ode na krivi put (onoga koji ne traži istinu), učini njegova prsa tijesnim, uskim, kao da se postepeno penje na nebo.” (El-En’am, 125.) Dokazano je da to sužavanje prsa nastaje kao posljedica nedostatka kisika. U ovome nalazimo dokaze aktuelnosti Kur’ana u svim vremenima. Kako danas zadivljuje nas, tako će zadiviti i naše potomke nekim činjenicama, koje mi danas nismo u stanju otkriti.

Na kraju, ajet sure Alek u kome se kaže: „Uči, čitaj u ime Gospodara tvoga Koji stvara“, nam može poslužiti kao motivacija da neprestano izučavamo Njegovu Objavu i da pronalazimo dokaze u svijetu koji nas okružuje.

Za Akos.ba: Rabija Arifović