Nacionalnom spomeniku vratiti stari sjaj: Najstarija džamija srebreničkog područja

Džamija u Ćojluku predstavlja jedan od najstarijih sakralnih objekata islamske arhitekture na prostorima sjeveroistočne Bosne.

Piše: Rabija Arifović

Prodorom i širenjem Osmanskog carstva na području Bosne i Hercegovine počinje se graditi veliki broj profanih sakralnih objekata u manjim i većim mjestima širom Bosne i Hercegovine, poput drvenih džamija. Nastajale su uglavnom u manjim mjestima u blizini tek osvojenih osmanskih vojnih utvrda, ali i na mjestima nekih ranijih “svetih“ ili kultnih mjesta, te u blizini izvora, visokog stabla ili šume. Najčešće su drvene džamije građene u manjim bosanskohercegovačkim mjestima kako bi svaka muslimanska zajednica imala svoj vjerski objekat. Među značajnim graditeljskim naslijeđem Bosne i Hercegovine nalazi se i nekoliko preostalih drvenih džamija, a jedna od njih je i ćojlučka ljepotica.

Drvena džamija u Ćojluku – biser vremena

U mjestu Ćojluk, općina Srebrenik, se među obroncima okolnih bajkovitih brijegova ušančila džamija, s ljubavlju podignuta, biser jednog vremena. Stara džamija u Ćojluku predstavlja remek djelo graditeljstva i neprocjenjivo kulturno i historijsko blago te ima nemjerljiv značaj kako za Medžlis Islamske zajednice Srebrenik, tako i za općinu Srebrenik, mještane Ćojluka, ali također i za kulturu cijele Bosne i Hercegovine. Predstavlja svjedočanstvo i bogatstvo historije, koje je i pod zubom vremena opstalo, a mještani Ćojluka o ovoj ljepotici ponosno govore.

Usmena predaja svjedoči da je džamija u Ćojluku izgrađena 1567. godine, stoga, može se zaključiti da je džamija građena 50 ili 60 godina nakon što su Osmanlije zauzeli grad Srebrenik, a prema dostupnim historijskim izvorima može se kazati da je ćojlučka džamija prvi objekat kojeg su Osmanlije sagradili među zidinama obližnje srednjovijekovne tvrđave. Na džamiji nema orginalnog tariha, a na jugistočnoj fasadi se nalazi kamena ploča na kojoj su pak uklesane godine 1666. kao godina izgradnje i 1971. kao godina opravke. Džamija je izgrađena od hrastovine, a zidovi zidani od ćerpića. Pripada tipu jednoprostornih džamija, pravougaoane osnove s četverovodnim krovom i drvenom munarom.

Po izgradnji, ova džamija je dugo bila jedna od najljepših i najvećih mahalskih džamija. Bogate, darežljive i Bogu zahalne džematlije su darivale značajna sredstva i posjede u vakuf, a u okviru vakufskog zemljišta, postojala je i kuća za imama, koja je kasnije porušena. Džamija je jasno ubilježena u prvom gruntovnom upisu 1887. godine.

Neizostavno je spomenuti da su na tavanu ćojlučke džamije pronađene knjige koje datiraju iz 1249. hidžretske godine. Također, pronađeni su i ostaci ručno pisanog Kur’ana, za koji se pretpostavlja da je starijeg datuma, te su pronađeni i rukopisi pisani arebicom s početka 20. stoljeća. Neopisivu ljepotu džamiji daje i njeno okruženje, a u haremu džamije se pak nalazi 20 nišana od kojih je na jednom sačuvana oznaka 1209. hidžretske godine.

Abdullah Arifović, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik je o džamiji u Ćojluku rekao je: „Džamija u Ćojluku prema našim saznanjima predstavlja jedan od najstarijih sakralnih objekata islamske arhitekture na ovim prostorima. Ona je svjedok organizovanog pristupa zajedničkoj obredoslovnoj praksi muslimana ovih prostora, govori o požrtvovanosti i htijenju upotpunjavanja duhovnih potreba muslimana tog vremena te je kao takva od izuzetnog značaja za Islamsku zajednicu.“

Tačan broj ali i imena imama ove džamije nisu zabilježena, ali predaja kaže da je prvi imam bio sin jednog od vakifa džamije, Ramića, njega je naslijedio imam Softić koji se školovao u Carigradu. Za njim dođe imam Ajkunić, zatim hafiz Osman Jašarević a njega naslijedi sin. Ćojlučka džamija, iako napravljena birvaktile u malom mjestu, vijekovima odolijeva vremenu te se i danas sa njene munare čuje poziv na molitvu.

Džamiji vratiti stari sjaj

S obzirom na simboličku vrijednost, sakralnu i tradicionalnu, ambijentalnu vrijednost i izvornost ćojlučke ljepotice, džamija u Ćojluku proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a u posljednjem periodu, pod vođstvom Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik, se intenzivno radi na vraćanju starog sjaja drvenoj džamiji u Ćojluku. Naime, sukladno odluci Vlade Ferderacije Bosne i Hercegovine o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – učešće Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u sufinanciranju županijskih i lokalnih zajednica – zaštita nacionalnih spomenika”, sufinansira se rekonstrukcija stare džamije u Ćojluku. Pored sredstava iz Ministarstva, rekonstrukciju ćojlučkog bisera je podržala turistička zajednica Tuzlanskog kantona, te druga pravna i fizička lica općine Srebrenik.

„Medžlis Islamske zajednice Srebrenik već duže vrijeme sprovodi aktivnosti na obnovi stare džamije u Ćojluku. Te aktivnosti u ranijem periodu su se ogledale na poduzimanju neophodnih radnji za dobijanje stausa nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine, dok se u zadnjih nekoliko godina radilo na izradi projektno-tehničke dokumentacije, obezbjeđivanju materijalnih sredstava za obnovu džamije, odabiru izvođača radova i nadzornog organa te u konačnici i samom izvođenju radova na obnovi džamije. Radovi su toku i naša očekivanja su da ćemo ih uspjeti finalizirati u narednoj 2019. godini“, zaključuje Arifović.

Neophodno je dodatno populizirati i promovirati nasljeđe, kako u domaćoj, tako i međunarodnoj kulturnoj javnosti. Ova džamija je potvrda identiteta, graditeljstva i historije. Kada se danas pogleda, džamija kao da govori o radosti što će još dugo svjedočiti o vremenima koje je proživjela i o ljudima koje je odgajala.

Akos.ba