Na području istočne Bosne i Prijedora najviše nestalih u BiH: Traže se još 2.733 osobe, uključujući 173 djece i 574 žene

Od 1. januara pa do kraja novembra ove godine istražitelji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine izašli su na teren 841 put, izvršeno je 79 ekshumacija, odnosno iskopavanja terena, i šest asanacija terena odnosno pronalazaka posmrtnih ostataka na površini terena, izjavila je za agenciju Anadolu glasnogovornica Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Emza Fazlić.

U Bosni i Hercegovini je tokom proteklog rata nestalo više od 35.000 osoba. Pronađeno je i identifikovano oko 80 posto nestalih osoba. Još uvijek se traže posmrtni ostaci 7.594 nestale osobe. Najviše nestalih osoba traži se na području općine Zvornik, Srebrenica, Prijedor, Foča i Višegrad. Na području ovih općina još uvijek se traga za oko 2.733 osobe, među kojima je 173 djece i 574 žene.

“Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine ove godine nastavio je intenzivan rad na terenu. Iako godina još nije zaključena, imamo preliminarne podatke zaključno sa novembrom. U ovih 11 mjeseci, istražitelji Instituta izašli su na teren 841 put. Urađeno je 79 ekshumacija, i šest asanacija terena što znači da su posmrtni ostaci žrtava proteklog rada pronađeni na površini terena. Ni ove godine sve izvršene ekshumacije nisu polučile rezultate te je više od polovine ekshumacija bilo bezuspješno. U 11 mjeseci ekshumirani su posmrtni ostaci 42 žrtve proteklog rata”, pojasnila je Fazlić.

Najveći broj ekshumacija izvršen je na području koje pokriva Područni ured Istočno Sarajevo. Izvršili su 39 ekshumacija u ovom periodu, a ekshumirani su uglavnom nekompletni skeletni ostaci 18 osoba.

“Ove godine radilo se i na identifikaciji posmrtnih ostataka žrtava koji su ekshumirani ove godine, ali u većem slučaju radilo se na identifikaciji onih koji su ekshumirani prošle i ranijih godina”, kazala je Fazlić.

Neke od žrtava su ekshumirane su 1998. 1999. ili 2.000 godine.

“Ove godine su ispravljane i pogrešne identifikacije, odnosno identifikacije u kojim je došlo do greške prilikom identificiranja klasičnom metodom, odnosno metodom prepoznavanja. Rađeno je pet takvih ispravki”, izjavila je Fazlić.

Do kraja novembra identifikovano je 77 osoba te je ovim žrtvama ponovo vraćen njihov identitet, vraćeno im je ime i prezime.

“Ove godine otvorena je jedna masovna grobnica. Radi se o ekshumaciji koja je izvršena početkom aprila na lokalitetu Donja Dragotinja, općina Prijedor. Tada su ekshumirani posmrtni ostaci četiri žrtve. Prilikom ekshumacije uočeno je da su dvjema od četiri ekshumirane žrtve ruke bile vezane na leđima i to kaiševima iz njihovih hlača. Utvrđeno je da se radi o posmrtnim ostacima četiri muškarca”, naglasila je Fazlić.

Još uvijek se zaprimaju prijave nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.

“Od ukupno 35.000 zaprimljenih prijava nestalih osoba, proces verifikacije, odnosno provjere tih podnesenih prijava, prošlo je 29.886 prijava. Proces prijave nestalih osoba i dalje je otvoren u Institutu. Svake godine i dalje zaprimamo prijave, bez obzira na protok vremena. Ove godine smo zaprimili 20 takvih prijava, od koji 14 se odnosi na potpuno nove prijave, odnosno nove žrtve. U ovoj godini izvršena je verifikacija 55 prijava nestalih osoba”, istakla je Fazlić za AA.

U Bosni i Hercegovini se još uvijek traže 7.594 nestale osobe.

“U Bosni i Hercegovini, najveći broj nestalih osoba traži se u Zvorniku, Srebrenici, Prijedoru, Foči i Višegradu. Za najvećim brojem žrtava u našoj zemlji traga se na području općine Zvornik i to 635 osoba, uključujući 39 djece i 65 žena. Zatim, u Srebrenici gdje tražimo 565 osoba, uključujući 32 djece, 83 žene te Prijedoru u kojem se traga za 552 osobe, među kojima je 33 djece, 93 žene. Potom slijede Foča gdje se traže 494 nestale osobe, među kojima je 11 djece i 161 žena i Višegrad gdje se traži još 487 nestalih osoba, uključujući 58 djece i 172 žene”, poručila je Fazlić.

Istakla je da se ovi brojevi odnose samo na verifikovane prijave.

Istražitelji Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine i dalje, nakon skoro tri decenije, i dalje tragaju za lokacijama na kojima se potencijalno nalaze posmrtni ostaci žrtava koje se još uvijek vode kao nestale.

Najveći problem u procesu traženja nestalih osoba svakako ostaje nedostatak tačnih informacija o lokacijama grobnica u kojima se kriju posmrtni ostaci žrtava za kojima još uvijek tragaju. Preostala je potraga za izuzetno složenim slučajevima.

“Polažemo mnogo nade u proces detaljnih analiza satelitskih snimaka iz vremena rata i u analizu arhiva, odnosno velikog broja informacija koje se nalaze na različitim lokacijama, a koje bi u korelaciji sa tim snimcima mogli dovesti do lokacija grobnica. U našem društva zaista vlada zavjet šutnje kada su u pitanju informacije o lokacijama grobnica u kojima tražimo još hiljade osoba. Nemoguće je da niko ne zna gdje su ti ljudi”, pojasnila je Fazlić.

Nadaju se da će analiza tih snimaka i informacija do kojih mogu doći dovesti do nekih konkretnih rezultata.

“Velike nade polažemo i u rad pasa tragača. Ali, za njih rad nama je opet potrebna dobra informacija. Zaista se nadamo da će ove neke nove metode i nabavka novih tehnologija, koju očekujemo da ćemo uspjeti ostvariti u narednoj godini, polučiti rezultate. Nedavno smo počeli i saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom koji radi određene analize za nas i koji nam ustupi mnoge dokazne materijale koji su prošli kroz procese Haškog tribunala, a kako bi pokušali da dođemo do nekih tačnih informacija kada je riječ o lokacijama i žrtvama koje još uvijek tražimo. Očekujemo da će to imati dobre rezultate”, dodala je Fazlić.