Na ovim prostorima oduvijek su živjeli kreativni i poduzetni ljudi
Portal Manager.ba nedavno je objavio intervju sa Adisom Hasakovićem, stručnjakom za strateško komuniciranje i PR. Razgovor prenosimo u cjelosti.
“Ne mislim da nedostaje pozitivnih vijesti. One nekako nađu svoj put do javnosti. Ono što me zabrinjava je da se pažnja usmjerava na loše, negativno, žuto i depresivno. Dodamo li tome još i sve snažniju pojavu fake news, postaje jasno da ćemo početak 21. stoljeća provesti u traženju odgovora na ovo što nas je snašlo. Mi u MCM-u pokušavamo pronaći rješenja, držimo fokus, i u tome za sada uspijevamo na korist našu i naših klijenata.”
U sklopu projekta Klub menadžera predstavljamo vodeće ljude iz svijeta poduzetništva kao i stručnjake iz raznih oblasti koji našu svakodnevicu čine boljom i zanimljivijom. U državi i regiji, koja se nalazi na dnu europskih i svjetskih ljestvica, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, razmjena pozitivnih priča i iskustava nam je svima izuzetno potrebna. Sigurni smo da ćete se iznenaditi koliko uspješnih ljudi živi oko nas. Neke od tih osoba poznajete, za neke niste nikada čuli. Možda vas nečija priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. Gost Kluba menadžera je Adis Hasaković, vlasnik MCM Agencije.
Razgovarala: Ana Buntić
Foto: Almin Zrno
Gospodine Hasakoviću kako ste došli na ideju pokrenuti Agenciju MCM, što je bio Vaš cilj i misija?
Uvijek je pitanje koliko dugo u prošlost otići da bi se objasnili neki počeci. Mislim da sam bio 7. razred osnovne škole kada sam odlučio biti novinar, znači imati neke veze s medijima i javnošću. A s druge strane, meni se oduvijek vrtila po glavi neka vrsta „privatluka“. Možda zato što sam tako odgojen i što sam odrastao u obitelji u kojoj su moji djedovi vjerovali jedino u ono što sami pokrenu i naprave. Ipak, da se razumijemo, iskustva, vještine, pa i znanja koja sam stekao najprije na Fakultetu, koji je u to vrijeme bio neka vrsta elitnog studija, potom kao mladi novinar u ono malo prijeratnih, vrlo jakih sarajevskih medija radeći još za vrijeme studiranja, potom kao dopisnik, pa medijski menadžer, marketing ili menadžer za odnose s javnošću za lidere u medijskoj industriji, bitno su utjecali na moj ukupni profesionalni integritet. I na tome ja mogu biti samo zahvalan svima onima koji su mi pružili šansu. U jednom trenutku mog profesionalnog angažmana bio sam umoran od rada za druge. Odlučio sam realizirati svoju prvobitnu zamisao i osnovao agenciju. Bilo je to prije gotovo osam godina u vrijeme najveće recesije koja nas je zadesila (možete misliti u kakvom sam očaju bio kada sam odlučio napustiti sigurne poslove), s minimalnim troškovima počeo sam s radom. Prvi klijent koji nam je ukazao šansu bio je Vispak i njegov tadašnji direktor Rusmir Hrvić, a sadašnji predsjednik Uprave AS GROUP. Ja sam za Vispak radio neke komunikacijske strategije i PR još 2003. i 2004., tako da smo znali kojim pravcem krenuti. Od tada smo samo dobivali nove klijente, nikada gubili. A vezano za misiju, ona je na neki način opisana u mojoj knjizi koju sam napisao i izdao neposredno prije nego je agencija počela s radom. Mislim da su komunikacije previše važne za svijet u kojem živimo i zato bi o njima trebali brinuti profesionalci.
Koje usluge Agencija pruža i ko su Vaši klijenti?
MCM kreira, provjerava, provodi i kontrolira komunikacijske strategije, i sve što pod to spada. Dakle, najprije istražimo izazov ili „problem“, potom odredimo ciljeve, ponudimo rješenja, kreiramo poruke, odredimo kanale komuniciranja i forme, sve to skupa još jednom provjerimo, potom provodimo kontinuirano proizvodeći komunikacijske sadržaje, uz stalnu kontrolu. U biti, mi proizvodimo vijesti, tj. kreiramo medijske sadržaje različitih formata, smisleno s ciljem i strateški kako bi neki brand (proizvod, ličnost, organizacija ili institucija) zauzeli točno ono mjesto u javnom prostoru ili na tržištu za koje smatramo da je adekvatno. Ponekad kreiramo novi dizajn ili tv spot, organiziramo event ili spremimo newsletter kada procijenimo da su potrebni. Kao odgovor na drugi dio Vašeg pitanja mogu samo kazati da su naši klijenti lideri u svojim korporativnim i institucionalnim okvirima djelovanja.
U sklopu Agencije imate i „Fabriku dobrih vijesti“ mjesto gdje ste okupili znatan broj kompanija koje bh. ekonomiju čine boljom, a medijsku sliku ljepšom. Nedostaje li u bh. medijskom prostoru takvih pozitivnih vijesti?
Fabrika dobrih vijesti je nastala kao logičan slijed onoga što radimo već sedam godina. Mi proizvodimo dobre vijesti za naše klijente. Sve kompanije, organizacije, institucije, pa i ličnosti za koje radimo nastoje biti prvi i najbolji, a mi im pomažemo u tome. Na tom putu uspjeha, dijelimo zajednički neke obveze i odgovornosti. Nakon nekoliko godina rada postalo nam je jasno da smo mi zaista fabrika koja svakodnevno proizvodi vijesti, intervjue, reportaže, ukratko medijske sadržaje, ali i druge formate, koji imaju vrijednost i koje mediji preuzimaju kako bi prije svega informirali svoju publiku. Zato smo odlučili „samo“ brandirat dobru praksu. Ovih dana startali smo s još jednim projektom kojeg smo nazvali „Fabrika dobrih vijesti2“ (na kvadrat), u kojem putem video klipova namijenjenih prije svega korisnicima socijalnih mreža dajemo dodanu vrijednost vijestima proizvedenim u našoj fabrici. Ne mislim da nedostaje pozitivnih vijesti. One nekako nađu svoj put do javnosti. Ono što me zabrinjava je da se pažnja usmjerava na loše, negativno, žuto i depresivno. Dodamo li tome još i sve snažniju pojavu fake news, postaje jasno da ćemo početak 21. stoljeća provesti u traženju odgovora na ovo što nas je snašlo. Mi u MCM-u pokušavamo pronaći rješenja, držimo fokus, i u tome za sada uspijevamo na korist našu i naših klijenata, i dodao bih, budući da zbog prirode našeg posla ovo što radimo i što proizvodimo ima svoju vrijednost, i na korist javnosti.
Kompanije s kojima surađujete ostvaruju vrlo dobre rezultate u poslovanju. Čime se danas mjeri uspjeh kompanija i bilježi li se povećanje broja takvih kompanija u našoj zemlji?
Mi radimo sa liderima. U početku naše suradnje neki od njih nisu bili vodeći na tržištu, ali u međuvremenu su postali. Dalje, kompanije s kojima radimo svoje liderstvo ne iskazuju samo kroz promete, broj radnika, veličinu grupacije, dobit, ili udio na tržištu, već u, prije svega, njihovom odnosu prema zaposlenima, lokalnoj zajednici, a kako su prisutne i kako rade i šire, taj njihov odnos se značajno prenosi i na državu, pa i izvan nje kroz izvoz. U tome su zaista uspješne, jer nastoje istrajati u kreiranju i promociji vrijednosti na koje kao društvo trebamo biti ponosni. Drago nam je da je i MCM, budući da obavlja poslove komuniciranja za svoje klijente, dio ove priče i da možemo doprinijeti na naš način izgradnji jednog boljeg društva u kojem živimo. U tom smislu nas veseli da je svakim danom sve više uspješnih kompanija oko nas. Stvari se kreću na bolje.
Što je, po vašem mišljenju, presudno da bi jedna kompanija opstala dugo na tržištu?
Da ima proizvod koji je konkurentan na tržištu. To je najvažnije, i do toga se najteže dolazi. To onda znači da se sve ostale pretpostavke za uspjeh podrazumijevaju.
Koliko kompanije u BiH danas prepoznaju značaj marketinga i koliko ulažu u PR, marketing i promociju?
Nećete vjerovati, sve više :). Šalim se, lijepo je gledati da se tržište budi, i da je svakim danom sve više onih koji razmišljaju o svojoj tržišnoj poziciji, tj. mjestu na polici, pakovanju i izgledu, komunikaciji, ciljnim skupinama, kanalima komuniciranja, porukama, nastupima, ali i kanalima prodaje, kategorijama u okviru kojih žive na tržištu, udjelima na tržištu, indeksima prodaje i distribucije, itd. Moje mišljenje da se u posljednjih pet godina značajno napredovalo, prije svega u oblasti korporativnih komunikacija i advertisinga. Također, ogromni pomaci načinjeni su i u oblasti političkog komuniciranja, i tzv. političkog marketinga. Do nedavno su u ovoj oblasti carevali uglavnom osobe u liku nekog genseka i političari koji već unaprijed znaju sve. Danas se tu sve češće traži savjet profesionalaca.
U BiH imamo jako puno kvalitetnih domaćih proizvoda, počevši od proizvodnje hrane, preko kozmetike, namještaja… Kako brendirati naše domaće proizvode?
Pa ne znam da imamo baš toliki kvalitet. Imamo tu i tamo u svakoj od branši po jednog – dva, pa i tri koji iskaču, ali u cjelini nisam siguran da onako masovno zadovoljavamo kriterije tržišta u globalnim okvirima. I tu još ima jako puno posla. Pitanje brandiranja proizvoda je uvijek usmjereno na konkretan izazov. Dakle, nema univerzalnih rješenja, ali postoje univerzalna pravila i metodologija koja se mora primijeniti. Iz vlastitog iskustva mogu kazati da uvijek kada smo tražili balans i harmoniju između očekivanja tržišta i pozicije brandova, pomagala nam je naša autentičnost, uz sklonost ka inovaciji i namjeri da se (tržištu/javnosti) nametnu nove vrijednosti, a ponekad čak i potrebe. Osobenosti bosanskohercegovačke tradicije jedinstva u različitosti ukoliko se pravilno iskoriste zanimljivi su nama, ali prije svega inozemnim tržištima. Mislim da je to rudnik zlata kojeg još nismo niti otvorili kako treba. Međutim, moram ukazati na problem koji nam se sve više javlja. Neprofesionalan pristup ovoj metodologiji obično proizvede surogat, pa umjesto vrhunske vrijednosti dobijete kič. Tanka je linija između javnog interesa i populizma, još tanja između folklora i „zvezda granda“. Ako je ne vidite, napravit ćete monstruma, a ne brand.
Koji je po Vama najprepoznatljiviji bh. brend i zašto?
Imamo dosta prepoznatljivih, tipično bosanskohercegovačkih brandova. Mislim da bi ovi brandovi tek trebali doživjeti ekspanziju jer pokazuju ogroman potencijal pogotovo jer ne ostavljaju nikoga ravnodušnim na inozemnim tržištima. Vispak i Zlatna džezva, Klas, Oaza, zatim Milkos, Ovako, Violeta. Zatim, Agrokomerc je brand, i mogu primijetiti da nikoga ne ostavlja ravnodušnim njegov povratak. U industriji namještaja tu su Ms&Wood sa svojim već svjetski priznatim i poznatim stolicama i stolovima, Inside, Artisan, Nikšić namještaj, itd. U retailu je tu Bingo neprikosnoven, sa nizom manjih trgovačkih lanaca gdje je u tom smislu u posljednje vrijeme sve zanimljiviji sarajevski Hoše komerc. Hifa Oil i njena Grupacija sa nizom veoma uspješnih firmi, kao i Hifa Petrol su brandovi, IMTEC je brand, Prevent je vrlo jak brand. Euroasfalt je brand, i svaki put se dodatno uvjerim u to kada vozim preko Maribora gdje ova sarajevska kompanija gradi dionicu nove autoceste u Sloveniji. Ako se osvrnemo u ne tako daleku prošlost naići ćemo na bosanskohercegovačke brandove koji su obilježili jednu epohu kao što su Energoinvest, UPI, UNIS, Rudi Čajavec, Jelšingrad, Hepok ili Soko, pa KK Bosna, Indexi i Bijelo dugme, kojem u sadašnjem vremenu vidim kao pandan Dubiozu kolektiv. Mogli bi o brandovima „do sutra“. Ipak, dvije su značajke. Prva, oduvijek su na ovim prostorima živjeli kreativni i poduzetni ljudi. Druga, postoje potencijali, potrebna su ulaganja u resurse kao što su znanje, ljudi i vrijeme, s tim da svaki od resursa košta.
Što je za Vas uspješan marketing?
Uspjeh je znati. Mislim da je iza nas epoha u kojoj smo se nametali tržištu kako bismo nudili očekivana rješenja. Biti uspješan danas znači kreirati nove trendove, biti inovativan, ustrajati na vrijednostima, diktirati standarde. Nije dovoljno samo zadovoljiti nečije potrebe.
Koja je tajna ne samo kreativnog već i učinkovitog PR?
Kreativno je ekvivalent učinkovitom. Mislim da je nemoguće biti učinkovit, a ne biti kreativan. Mada, vrlo često zapnemo kod ovog kreativnog jer ga nastojimo podrediti pod svaku cijenu uspješnom. Cilj u marketingu ne opravdava sredstva i neadekvatnu kreaciju. Tu mora postojati harmonija. Sve ovo nastojim prenijeti studentima III godine Komunikologije na FPN u Sarajevu u okviru predmeta Praksa gdje su angažirali nekolicinu nas praktičara iz raznih oblasti ove naučne discipline. Jer, na njima je da ovu profesiju dalje razvijaju.
Napisali ste knjigu o odnosima s javnošću “PRavo na uspjeh!, 63 praktične upute i savjeta kako do vašeg PR cilja” – knjigu za koju se zainteresirale vodeće bh. kompanije, banke i organizacije. Što ste u knjizi iznijeli, kako ona može pomoći kompanijama?
Knjiga “PRavo na uspjeh!” je nastala kao neka vrsta kreativnog pražnjenja. U jednom kratkom periodu početkom i sredinom 2000-tih sudjelovao sam u provedbi komunikacijskih strategija koje su imale izvanredne rezultate. Neke od tih strategija još uvijek su vrlo prisutne, poput strategije za Zlatnu džezvu, pravu bosansku kavu. Osjetio sam obavezu da sve te “slučajeve” analiziram i ukoričim kako bi ostalo zapisano što smo mi to sve uradili, i na koji način. U to vrijeme nismo imali previše literature domaćih autora, pogotovo ne «iz pogona». Vjerujem da će ova moja ispovijest što sam dobro napravio, a što je moglo biti bolje, sublimirana u savjetima temeljenim na teoriji i praksi pomoći profesionalcima, kao i svima onima koji se tek namjeravaju baviti ovim poslom.
Možete li izdvojiti 3 od 63 savjeta?
1. S novinarima uvijek lijepo :).
2. Najskuplje istraživanje je ono koje se ne planira i ne provede.
3. PR je kontinuitet.
Digitalni marketing postaje sve popularniji u svijetu. Što mislite kakav je odnos digitalnog i konvencionalnog načina oglašavanja u BiH te kakva je budućnost razvoja marketinga u BiH?
Volio bih da se digitalni marketing kod nas koristi smisleno, tj. da on konačno počne služiti svrsi. Digitalni marketing i digitalne komunikacije u cjelini nam pomažu da nakon pronalaska Gutembergove štamparije komuniciramo sa iznimno velikom preciznošću sa našom publikom. Dakle, do pojave digitalnih kanala komuniciranja mi smo se morali obraćati svima, cijelom tržištu ili javnosti, sa ograničenom mogućnosti segmentiranja. Danas to više nije neophodno. Digitalne komunikacije nam omogućavaju uspostavljanje fokusirane komunikacije ne više sa grupama, manjim ili većim, već sa pojedincima do kojih nam je stalo. Mislim da tu epohalnu novinu u digitalnoj komunikaciji u BiH pa i u regiji još nismo razumjeli.
Ko sve čini tim MCM Agencije i kakvi su vam planovi za daljnji poslovni razvoj Agencije?
Naš tim se sastoji od suradnika profesionalaca u domenu PR-a, digitalnih komunikacija, dizajna, web dizajna, programera, zatim specijalista za video produkcije, angažiramo i fotografe, itd. U periodu koji je pred nama nastojat ćemo ući na inozemna tržišta. U pregovorima smo sa klijentima koji su aktivni na njemačkom tržištu. Povlačimo neke poteze i u Austriji. Pa vidjet ćemo. Na domaćem tržištu smo se uspjeli dokazati kao kvalitetan i pouzdan partner kompanijama i organizacijama, i vjerujem da ćemo u vremenu koje je pred nama dalje rasti.
Ko je Adis Hasaković privatno, kako provodite svoje slobodno vrijeme, imate li neke hobije?
Privatno sam oženjen i otac četvero djece. Mogu kazati da imam i puno prijatelja. Neki dan sam napunio 50 godina. Puno sam radio sve ove godine. Obećao sam i sebi i porodici da ću nastojati više vremena provoditi s njima, ali i sa prijateljima. Ako to zbog posla ne bude izvodljivo, onda ćemo se svi porodično družiti kroz posao. Nema nam druge! U posljednje vrijeme sve češće sebe uhvatim u želji za odlaskom na planinu. Upravo planiram, nakon što posijem pšenicu na svojoj didovini u Kotor Varoši, odlazak za vikend sa suprugom i prijateljima na jednu lakšu planinarsku zlatno – jesenju turu po hercegovačkom Prenju. Uglavnom kad god sam otišao na neku od naših planina, nisam se pokajao.
Ko je po Vama uspješan menadžer, koja je Vaša definicija uspješnog menadžera?
Pa ja ne vidim neku razliku između menadžera i radnika. Svi mi imamo odgovornosti, neko veću a neko manju. Ciljevi ne moraju biti uvijek isti, ali sve je to “u pet deka”. I nekako mi nije logična predrasuda da ako uspijemo, svi smo zajedno uspjeli, a ako izgubimo, kriv je menadžer. Hm, to je prilično nategnuto mišljenje, tj. mainstream nametnut od strane većine vlasnika kapitala. Valjda zato što je puno lakše zamijeniti menadžera nego cijeli kolektiv. I nije važno što svi znamo da je to pogrešno i da ne rješava problem, već ga se stavlja pod tepih. Istina je da ako smo u stanju svi zajedno i menadžeri i radnici mijenjati se i jačati kao kolektiv, tada možemo kazati da smo nešto napravili. Kako god, mislim da bi se prije svakog uspjeha trebalo voditi računa o odgoju, odnosu prema drugim ljudima, i društvu u cjelini. Tada uspjeh neće izgubiti smisao. Mislim da je najvažnije biti čovjek.
