Islamske teme

Na koji način putnik može obavljati namaze?

Četverorekatni namaz skraćuje se na putovanju zbog riječi Uzvišenog Allaha:

”Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite, i kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti.” (Muslim) Ovdje se ne ograničava samo na strah, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ”To je milostinja koju vam Allah pruža, pa prihvatite Njegovu milostinju!”

Udaljenost na kojoj se namaz krati: Nije ispravno da se ograničava udaljenost puta, već putnik skraćuje namaz na svakom putovanju koje se u običaju smatra putovanjem.

Kada putnik upotpunjava namaz: Ne postoji određeno vrijeme za putnika i sve što se spominje vezano je za specifičnije situacije, tako da putnik može skraćivati namaz sve dok se čvrsto ne odluči na boravak.

Dobrovoljni namazi na putovanju: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danu oslobođenja Mekke klanjao je osam rekata duha-namaza, a bio je musafir. Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da nije klanjao više od dva rekata na putovanju izuzev akšam-namaza. Zaključak je da nema smjetnje u klanjanju dobrovoljnih namaza na putovanju kao što nema smetnje u njihovom ostavljanju.

Putovanje u danu džume (petkom): Nema smetnje putovati petkom sve dok ne nastupi vrijeme džuma-namaza. Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je putovao petkom. Također, Omer, radijallahu anhu, rekao je jednom čovjeku: ”Idi na put, jer uistinu džuma-namaz ne sprečava putovanje.”

Spajanje namaza

Spajanje podne i ikindija-namaza na Arefatu u podnevskom vremenu, zbog postupka Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Spajanje akšama i jacija-namaza na Muzdelifi u jacijskom vremenu, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka.

Spajanje namaza na putovanju: putnik će spojiti dva namaza u jednom njihovom namaskom vremenu. Za vrijeme pohoda na Tebuk, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi zajedno podne i ikindija-namaz ukoliko bi sunce prešlo polovinu neba a on ne bi jahao, ali ukoliko bi već uzjahao, a sunce ne bi prešlo polovinu neba, odgodio bi podne-namaz sve dok ne bi sjahao radi ikindije. Također, ukoliko bi akšamsko vrijeme nastupilo prije polaska na putovanje, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio bi i zajedno klanjao akšam i jaciju, međutim ako bi krenuo na put prije nastupa akšamskog vremena, putovao bi sve dok ne bi nastupilo jacijsko vrijeme, kada bi se zaustavio i zajedno klanjao akšam i jaciju. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u toku boravka na Tebuku spajao je podne i ikindiju, akšam i jaciju.

Kada je predvodio namaz svojim ashabima spojeno i skraćeno, nijednom od njih nije naređivao da nanijeti spajanje i skraćivanje, a također nije uvjetovao ni da se prilikom spajanja oba namaza klanjaju jedan za drugim.

Spajanje namaza u slučaju jake kiše: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom jedne kišne noći spojio je i zajedno klanjao akšam i jaciju, a prenosi se da je iz istog razloga spojio i podne i ikindiju.

Spajanje radi bolesti ili drugog opravdanog razloga: Navodi se da je ženi koja ima istihazu dozvoljeno da spaja podne i ikindiju, akšam i jaciju, a dozvoljeno je da ovako postupaju i sljedeće osobe: bolesnik, sahibi-uzur (onaj kojem neprestano istječe mokraća), onaj koji nije u mogućnosti da se stalno čisti, onaj koji strahuje za sebe ili svoj imetak ili svoju čast, kao i onaj koji se boji štete u svom životu ako ne bi spajao namaze.

Spajanje u mjestu boravka radi potrebe: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom boravka u Medini klanjao je jednom sedam, a drugi put osam rekata, spojivši podne sa ikindijom i akšam sa jacijom (tj. bez skraćivanja). Kada je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, upitan za razlog ovog spajanja, odgovorio je: ”Htio je da olakša svome ummetu.”

Namaz je ispravan na brodu i u vozu onako kako se može obaviti. Prenosi se da je Poslnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan za namaz na brodu, pa je rekao: ”Klanjaj na brodu stojeći, osim ako se bojiš utapanja.” (Bejheki) Skupina ashaba klanjala je stojeći na brodu. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike na jahalici predvodio ashabe u farz-namazu jer je kiša padala iznad njih, a ispod njih je bila mokra zemlja, tako da je Poslanik prošao ispred njih i klanjao, a oni su bili na svojim jahalicama.

Izvor: ,,Razumijevanje fikhskih dokaza”

Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Za Akos.ba pripremila: Adisa O.

Povezani članci

Back to top button