Ekonomija

Na 9. SBF-u: O ekonomskom uvezivanju regiona i saradnji sa zemljama EU

Prvi panel ovogodišnjeg SBF-a u zgradi Parlamenta BiH, kojeg BBI banka organizuje u saradnji sa Vijećem za regionalnu saradnju (RCC), bit će posvećen analizi na koji način šest zemalja Zapadnog Balkana može prosperirati u odnosima sa EU „Western Balkans Six Regional Economic Area – Thriving with the EU”.

Naime, prema Višegodišnjem akcionom planu regionalnog ekonomskog prostora na Zapadnom Balkanu (MAP REA), koje su šefovi država i vlada šest balkanskih zemalja podržali u Trstu 2017. godine, ekonomsko uvezivanje regiona jedan je od osnovnih faktora koji može ubrzati približavanje EU.  Plan, izrađen kako bi omogućio neometan protok robe, usluga, kapitala i kvalifikovane radne snage, s ciljem da region bude atraktivniji za investicije i trgovinsku razmjenu, ujedno predstavlja i značajan korak u procesima pristupanja EU na osnovu individualnih zasluga zemalja. Koliko se ove mjere Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) primjenju razgovarat će: Mirko Šarović, ministar Vanjske trgovine BiH, Zdravko Počivalšek, ministar ekonomskog razvoja i tehnologije Republike Slovenije, Doris Pack, bivša predsjednica Odbora Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu i predsjednica ženskog krila Evropske narodne stranke, Sujeevan Satheesan, iz Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije, Guido Clary, viši bankar odgovoran za kreditne operacije na Zapadnom Balkanu iz Evropske investicijske banke (EIB), Duško Knežević, osnivač i predsjednik Atlas grupe iz Republike Crne Gore i Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investiora BiH. Mjere koje podrazumjevaju uvođenje dinamičnog regionalnog prostora za investicije, olakšavanje regionalne mobilnosti, stvaranje programa digitalne integracije te kako kvalifikovanu radnu snagu učiniti produktivnom, bit će u fokusu ovog panela.

Već na narednom panelu, “Southeast Europe International Gateways and Connectivity”, bit će aktualizirana tema specifičnog geopolitičkog položaja Balkana u kontekstu njegovog pozicioniranja kao internacionalnog koridora između ekonomija zemalja Istoka i Zapada. Panelisti će biti: Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Valdis Zatlers, bivši predsjednik Latvije, Šekib Avdagić, predsjedik Istanbulske privredne komore (ITO), Branimir Gvozdenović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Iztok Mirošić, državni sekretar u Ministarstvu inostranih poslova Republike Slovenije, Ian Brown, Šef ureda EBRD-a u BiH i Mujo Selimović, predsjednik Nadzornog odbora Media grupe Oslobođenje/TV1 iz BiH.

I drugi dan SBF-a bit će u znaku utjecaja ekonomija evropskih zemalja na region. U Hotelu Hills  bit će održan panel „EU Supply Chain and its Impact on Western Balkan Companies” na kojem će bit razmatrano jačanje regionalne industrije kreiranjem jačih lanaca snabdijevanja, kako proizvoditi više gotovih proizvoda te koje su to sve prednosti na koje mogu računati zemlje u susjedstvu EU. O ovim temama razgovarat će: Zlatan Faik Uzunović, menadžer lanca za snabdjevanje za Centralnu i Istočnu Evropu Prevent grupe iz BiH, Sascha Göhmann, direktor Agencije za automobilsku podršku Wolfsburg AG iz Njemačke, Mahmut Galijašević, izvršni direktor MANN+HUMMEL iz BiH, Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH, Karin Hörhan, program menadžerica GIZ GmbH iz Njemačke, Ekrem Turajlić, direktor prodaje  Bosnalijeka iz BiH i i Umur Gökçe, analitičar politika, zakona i procedura u Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Specijalnu prezentaciju održat će Martin Gaber, zamjenik direktora Predstavništva njemačke privrede u BiH.

Razvijanje ekonomske saradnje zemalja regiona sa zemljama EU i dalje je jedan od vodećih preduslova ukupnog ekonomskog rasta. Podsjećamo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, najznačajniji trgovinski partneri Bosne i Hercegovine jesu zemlje Evropske unije, a u top šest se nalaze: Njemačka, Italija, Srbija, Hrvatska, Slovenija i Austrija. U 2017. godini izvoz je iznosio 5.65 milijardi eura, što je za 17.4% više nego u istom periodu 2016. godine.

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH za prva tri kvartala 2017., direktna strana ulaganja sa procijenjenim zadržanim zaradama iznose 322.5 miliona eura i u okviru Platnog bilansa ukazuju na porast stranih ulaganja za 60.6% u odnosu na iznos u istom periodu 2016. Iako posljednjih godina raste broj investicija s Bliskog istoka, najznačajniji investitori u Bosnu i Hercegovinu i dalje su evropske zemlje.

Akos.ba

Povezani članci