>
Mustaj-beg Fadilpašić – prvi gradonačelnik Sarajeva Mustaj-beg Fadilpašić – prvi gradonačelnik Sarajeva
Prije nekoliko mjeseci bili smo svjedoci da se za poziciju gradonačelnika Sarajeva vodila žestoka bitka između nekoliko različitih kandidata, koji su se na sve... Mustaj-beg Fadilpašić – prvi gradonačelnik Sarajeva

Prije nekoliko mjeseci bili smo svjedoci da se za poziciju gradonačelnika Sarajeva vodila žestoka bitka između nekoliko različitih kandidata, koji su se na sve raspoložive načine trudili da stupe na ovu funkciju. Za razliku od prvog gradonačelnika glavnog grada Bosne i Hercegovine, novi gradonačelnik Sarajeva izabran je na drugačiji način, a također i pozicija sadašnjeg gradonačelnika Sarajeva razlikuje se od nekadašnje. Ipak, zajedničko za sve gradonačelnike glavnog grada je to da stupanjem na ovu poziciju njihov život postaje znatno dinamičniji.

Funkciju ustanovila austrougarska vlast

Dolaskom Austro-Ugarske na teritoriju naše domovine Bosne i Hercegovine ustanovljena je funkcija gradonačelnika po uzoru na evropske gradove tog vremena. Za prvog gradonačelnika Sarajeva imenovan je Mustaj-beg Fadilpašić, koji se na čelu glavnog grada zadržao u periodu od 1878. do 1892. godine.

Rođen je u Sarajevu 1830. godine. Sin je Fadil-paše Šerifovića. Odrastao je i školovao se u Carigradu. Bio je imenovan za mulu u Carigradu, a kasnije u Egiptu, ali je dužnosti vršio preko zamjenika.

Godine 1860. došao je u Sarajevo i postao član i medžilisa-idare. Porodica Fadilpašić svakako je bila i jedna od najuglednijih bošnjačkih porodica ne samo u Sarajevu, već u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Veliki broj pozitnih promjena

Za četrnaest godina koliko se zadržao na čelnoj gradskoj funkciji Sarajevo je doživjelo niz pozitivnih promjena. Pred sobom je postavio veliki broj zadataka, a većinu njih je i sproveo u djelo. Prvi regulisani plan grada Sarajeva bilo je njegovo djelo, a lično se zalagao za očuvanje Baščaršije i ostalih značajnih građevina iz prethodnog perioda (Osmansko carstvo).

U prvoj polovini 80-ih godina devetnaestog stoljeća izgrađena je Franjevačka crkva sv. Ante Padovanskog, ustoličen prvi vrhbosanski nadbiskup Josip Štadler, te otvorena pravoslavna bogoslovija. Godine 1882. otvoren je hotel Evropa, prvi moderni hotel u Sarajevu, a dvije godine kasnije i Grand hotel.

Zgrada zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, današnja zgrada Predsjedništva BiH izgrađena je 1885. godine, a pored nje zgrada današnje Direkcija željeznica i Ministarstvo inostranih poslova. Krajem osamdesetih godina devetnaestog stoljeća izgrađena je Katedrala Srca Isusova, otvorena Šerijatska sudačka škola, te zgrada Prve gimnazije. Na mjestu stare izgrađena je nova Gazi Isa-begova banja ili Carev hamam.

Sve ovo nam daje za pravo da za Mustaj-bega Fadilpašića možemo reći da je bio jedan od najboljih grdonačelnika u historiji Sarajeva. Fadilpašić je vodio računa o svim građanima Sarajeva, gradio i uređivao grad, što je svakako bila njegova glavna zadaća kao gradonačelnika Sarajeva.

Iako je bio prvi gradonačelnik Sarajeva, njegov značaj ostao je upečatljiv do danas. Mustaj-beg Fadilpašić preminuo je u 1892. godine u Sarajevu. Sahranjen je u haremu Gazi Husref-begove džamije.

Za Akos.ba piše: Admir Lisica

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.