Muhammed Asad – najpoznatiji revertit u islam u 20. stoljeću
Proteklo stoljeće, između ostalog, obilježeno je kulturnim prožimanjem civilizacija gdje se Zapad upoznao sa brojnim kulturama i tradicijama Istoka. Te procese su obilježile i životne priče iznimnih pojedinaca koji su svojim talentom, trudom i predanošću rušili stereotipe, predrasude i granice između naroda, vjera, kultura, tradicija, odnosno civilizacija.
Jedan takav fascinantan transfer je životna priča poljskog Jevreja rođenog u rabinskoj porodici 1900. godine u okviru Austro-ugarske, Leopold Weiss, odnosno od 1926. godine Muhammed Asad. Umro je prije 30 godina u španskoj Grenadi gdje našao mir u zadnjim godinama života.
Asad je bio izuzetno riječit na hebrejskom, a služio se aramejskim što će mu kasnije olakšati učenje arapskog.
Njegova možemo slobodno kazati filmska biografija ga je preko Beča, Berlina odvela u Jerusalem, Meku, Medinu, Rijad, Kairo, odnosno u Indiju, Turkistan, Moskvu…, u New York gdje je predstavljao Pakistan u Ujedinjenim nacijama i pisao svoju autobiografiju „Put u Meku“. Skrasio se u Maroku, odnosno u Andaluziji. Družio se sa vodećim muslimanskim intelektualcima i državnicima 20. stoljeća.
Nakon dvogodišnjeg putovanja Orijentom, vraća se u Berlin 1926. godine gdje uslijed uticaja prizora u podzemnoj željeznici, materijalno uspješnih osoba, ali duhovno nesretnih, a čega nalazi opis u Kur’anu prelazi na islam.
On odbija termin konvertit te afirmiše riječ revertit, što označava osobu koja se vratila islamu, jer po učenju islama svi ljudi su rođeni u islamu, a njihovi ih roditelji odgajaju prema svojom tradicijom.
Umro je u Malagi 23.02. 1992. godine, a sahranjen u malom muslimanskom mezarju u Granadi. Od 2007. godine u Beču se nalazi trg koji nosi njegovo ime što je znak priznanja austrijskog društva značaju ukupnog djela Asada kao mosta između civilizacija.
Bio je veliki kritičar cionističkog pokreta i prije primanja islama, a njegov otac i sestra su stradali u nacističkim logorima.
Djela Muhammeda Asada prevedena na bosanski jezik
Bošnjaci i Asad imaju poseban odnos kroz prevođenje njegovih djela od kojih je Put u Meku svakako najčitanija knjiga. To je njegov autobiografski roman koji je doživio pet izdanja. To je njegov put u islam, odnosno njegova duhovna i intelektualna biografija.
Izdavački centar Islamske zajednice u BiH El-Kalem je objavio četiri knjige Muhammeda Asada: Put u Mekku, Poruka Kur’ana, Islam na raspuću i Šerijat – islamsko zakonodavstvo (esej). Ostale knjige Asada izdane su u Novom Pazaru i Zagrebu.
S obzirom da je Asad odrastao na Zapadu njegova djela su najbolji način za upoznavanje nemuslimana sa islamom. Njegova djela su jednako aktuelna i danas i u godinama kad su pisana i štampana. Zbog njegovog životnog iskustva podjednako je razumljiv i prihvatljiv i na Istoku i na Zapadu, a zbog toga je izuzetno čitan među Bošnjacima. Također, njegova djela su namijenjena i nemuslimanima koji žele na pravi način upoznati islamsku civilizaciju.
U njegovim djelima svi imaju priliku otkrit islam koji je sasvim drukčiji od onog koji nam prikazuju u mas-medijima.
Dr. Rifet Šahinović je autor knjige Muhammad Asad: Tumač Kur’ana za Zapad čiji je izdavač sarajevski Centar za napredne studije. Ova djelo je prva integralna publikacija na bosanskom jeziku koja se bavi mišljenjem, pojavom, djelovanjem i utjecajima Muhameda Asada.
Šahinović u svom djelu ističe da Asadova životna priča pokazuje koliko su zanimljivi revertiti kao pojava jer oni su često duhovno aktivniji od drugih vjernika u istoj religiji. Oni se ne mire sa lijenošću tradicionalnih vjernika i upravo u 20. stoljeću su dali veliki intelektualni doprinos osvježavanju razumijevanja islama. Njihov najveći doprinos se vidi kroz odbranu islama od Zapada jer ga bolje poznaju od muslimana, sa jedne strane, a sa druge su most za prihvatanje vrijednosti Zapada kod muslimana.
Asadov prijevod i komentar Kur’ana pisan na engleskom jeziku ostavio je ogroman uticaj jer se radi o djelu koje spada u najznačajnija u 20. stoljeću na polju nauke o tumačenju Kur’ana. Asadov komentar Kur’ana je spona između tradicionalnog i racionalnog koncepta tumačenja Kur’ana.
Asad često naglašava činjenica da u islamu nema svećenstva, što znači da je Kur’an otvorena knjiga za svakog čovjeka. On traga za racionalnošću u klasičnim komentarima kako bi što vjerodostojnije prenio kur’ansku poruku današnjem čovjeku. Zbog toga je naslov njegovog prijevoda i komentara Kur’ana vrlo upečatljiv Poruka Kur’ana.
Aktuelnost Asadovih djela ne blijedi
Dr. hfz. Safvet Halilović, profesor sa Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, jedan je od prevodilaca i istraživača djela Muhammeda Asada. Dr. Halilović je autor knjige Islam i Zapad u perspektivi Muhammeda Asada (Leopold Weiss) koja je prevedena na više svjetskih jezika.
On smatra da su Muhammed Asad i Murad Hofman najveći konvertiti u islam u Evropi, a najpoznatije djelo Asada Put u Meku je zapravo najljepša knjiga koja je napisana o islamu u 20. stoljeću.
Njegova djela iako su pisana početkom i sredinom prošlog stoljeća nisu izgubila na aktuelnosti. Odličan primjer je knjiga Islam na raspuću koju je Asad pisao 1934. godine, ali čitalac ima osjećaj kao da je knjiga pisana prije nekoliko godina. U navedenoj knjizi Asad predviđa da će islam biti treća sila između kapitalizma i komunizma.
Kao i svako djelo i Asadovo je podložno kritici i različitim razumijevanjima. Kad je u pitanju islamsko pravo, odnosno tumačenje pojedinih ajeta i hadisa, trebamo biti oprezni jer pojedini Asadovi stavovi su u suprotnosti šerijatom zbog njegovog racionalističkog pristupa.
Za razliku od mnogih muslimanskih reformatora XX. stoljeća, Muhammed Asad nije iza sebe imao nikakav pokret, niti je pripadao bilo kakvoj organizaciji. Sve što je imao bilo je britko znanje, marljiv rad, jasnoća razmišljanja, razložno i uvjerljivo izlaganje argumenata. Asad je smatrao da demokratija nije u suprotnosti sa islamom, a njegovo ukupno djelo je izuzetno dragocjeni materijal u borbi protiv islamofobije.
Za Akos.ba piše: Voloder Sanadin
