Mladi muslimani – antifašistički i antikomunistički pokret
Osobe koje su dale nemjerljiv doprinos u očuvanju islama, naše bošnjačke tradicije na ovim prostorima, koji su se kao takvi borili samo za islam i ostavili neizbrisiv trag u povijesti, jesu „Mladi Muslimani“. Udruženje građana „Mladi Muslimani“ svoj početak veže za daleku 1939. godinu i prva okupljanja grupe mladića i djevojaka, srednjoškolaca i studenata, u tadašnjem društvu „Trezvenost“. Osnovna ideja oko koje se tada okupila ta skupina muslimanske mladeži bila je vjersko-kulturno-politička ideja o „islamizaciji“ muslimana, te u sklopu nje reforma islamskog društva, kako u BiH tako i šire.
U okviru svake ozbiljnije analize nastanka ovog pokreta, te osnovnih razloga okupljanja te grupe treba uzeti u obzir vrijeme u kojem se to događa, te situaciju u kojoj se tada nalaze Bošnjaci u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a posebno u Bosni, te muslimani u cijelom svijetu. Jedan od osnovnih razloga zbog čega je ova grupa, koja kasnije prerasta u pokret, nastala i opstala jeste i njihova ideološka, vjerska i općeobrazovna izgradnja i to kroz konstantna druženja i predavanja najpoznatijih alima tadašnjeg doba kao što su Mustafa Busuladžić, Mehmed Handžić, hafiz Pandža i drugi. Ovi uvaženi alimi su u „Mladim muslimanima“ vidjeli snagu koja može doprinjeti poboljšanju općeg položaja muslimana. Zbog toga su ih nesebično pomagali i davali im poticaj, te gotovo preuzeli ulogu ideologa. Konkretnu priliku za realizaciju svojih ideja i potvrdu svojih stavova „Mladi musliman“ su dobili u periodu Drugog svjetskog rata kada se stavljaju na raspolaganje udruženju uleme „El-Hidaji“ i Merhametu, te pomažu muhadžire. U okviru ovih akcija, koje su bile brojne i izuzetno značajne, šehidilo je i prvih pet šehida „Mladih muslimana“, koje su komunisti strijeljali marta 1945. Jedan od brojnih ispita koji su uspješno položili bilo je i distanciranje od ustaških vlasti, koje su htjele ovu organizaciju staviti u okrilje svoje mladeži. Cijena odustajanja od te ustaške ponude-ultimatuma bila je zabrana osnivanja „Mladih muslimana“ kao neovisne organizacije na područiju tzv. NDH-a.
I pored prvih žrtava, „Mladi muslimani“ nisu se predavali niti posustajali u svom radu. Osjećali su obavezu da budu na usluzi svome narodu, te da ga potpomognu na Pravome putu. I nakon završetka rata i dolaska agresivne komunističke garniture na vlast, oličene u liku Komunističke partije Jugoslavije, u znatno otežanim okolnostima, „Mladi Muslimani“ su ostali dosljedni sebi i hrabro se, ponekad pomalo i naivno, suprostavili agresivnoj ateizaciji, nacionalizaciji, te drugim načinima ponižavanja bošnjačkog naroda. Kao i u prvom slučaju, kada su se suprostavili ustaškoj težnji da ih uvrsti u svoju „Ustašku mladež“, i sada su se „Mladi muslimani“ suprostavili želji komunista da ih uvede u SKOJ (Savez komunističke omladine Jugoslavije).
Tim činom su postali prva organizacija u Evropi i svijetu koja se odlučila aktivno oduprijeti i nacizmu i komunizmu, zlima koja su čovječanstvo u XX. stoljeću koštale milionima nevinih žrtava, a čija sličnost (istovjetnost) se najbolje vidi u istovjetnim metodama, u njihovoj brutalnosti, bezobzirnosti i destruktivnosti. Posljedica ove hrabre odluke bila je smrt desetak hrabrih mladića, te hiljade onih koji su proveli svoje najljepše godine mladosti proveli u komunističkim kazamatima.I nakon odrobijanih godina zatvora, kada su se ponovo našli na slobodi “Mladi muslimani” su opet bljesnuli. I ovaj put su se pokazali kao najbolji. Bili su najbolji studenti, radnici i kolege. I dalje su nastavili, ovaj put sa mnogo više pažnje, druženje i zajednički rad. Kao posljedica tog rada nastao je „Preporod“ (Islamske informativne novine), te organizovana tribina u Carevoj džamiji i Tabačkom mesdžidu, a nastalo je i više članaka, tekstova (objavljivanih u Glasniku, Takvimu i Preporodu), kao i knjiga. Ta aktivnost dovodi do toga da 1983. godine komunisti, vidjevši da je aktivnost „Mladih muslimana“ ponovo uzela maha, te da ta ideja i nakon četrdesetak godina uspjeva nanovo okupiti mase, organizuje čuveni „Sarajevski proces“ u kojem 13 bošnjačkih intelektualaca osuđuje na ukupnu kaznu od 90 godina robije. To je bio još jedan pokušaj da se Bošnjaci slome i ponize. Nakon izlaska iz zatvora, a u okviru promjena koje su već bile evidentne, kako na prostoru bivše SFRJ, tako i svjetskim okvirima, grupa „Mladih Muslimana“ ojačana drugim bošnjačkim intelektualcima dolazi na ideju o formiranju nove političke stranke koja bi zastupala interese Bošnjaka.
Tako je nastala SDA – Stranka demokratske akcije. Nakon toga „Mladi Muslimani“ učestvuju u ponovnom oživljavanju „Merhameta“, KZB „Preporoda“, „Trezvenosti“ i ostalih bošnjačkih udruženja koje su komunističke vlasti nasilno ugasile nakon Drugog svjetskog rata.
Svoj doprinos „Mladi muslimani“ su dali u i pripremama za odbranu od agresije koja je zadesila BiH. Ne žaleći nimalo sebe dali su sve da Republika Bosna i Hercegovina bude pripremljena i organizovana za odbranu, te da nas ne zadesi genocid još većih razmjera nego što je i bio. Danas ova organizacija nosi naziv Udruženje građana „Mladi muslimani“, koje baštini sve tekovine i dostignuća ovog pokreta.
Za Akos.ba Rabija Arifović
