Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Istaknuti Bošnjaci > Mehmed Spaho i Mustafa Busuladžić – intelektualni uzori generacijama koje dolaze

Mehmed Spaho i Mustafa Busuladžić – intelektualni uzori generacijama koje dolaze

Spaho i Busuladžić spadaju sasvim sigurno u sami vrh bošnjačke intelektualne elite, koja je svojim djelovanjem ostavila neizbrisiv trag u našoj historiji tokom prve polovine 20. stoljeća. Svojim radom i zalaganjem radili su na afirmaciji tadašnjeg bošnjačkog društva, iako su im metode djelovanja bile različite, spajala ih je jedna stvar, a to je ljubav prema svojoj domovini Bosni i Hercegovini. Također, još jedna stvar stvorila je poveznicu između ova dva intelektualca, a to je da su svoj život okončali 29. juna.

Mehmed Spaho prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca

Mehmed Spaho je rođen u Sarajevu 13. marta 1883. u porodici koja je u historiji Sarajeva poznata od 18. stoljeća, a njezini su se članovi bavili kazandžijskim zanatom. Njegov otac Hasan ef. Spaho bio je stručnjak za šerijatsko pravo, a prije austrougarske okupacije službovao je kao kadija u Sofiji, Damasku i Kairu. Mehmed Spaho svoje osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Sarajevu, dok je pravne studije pohađao u Beču, gdje je 1907. godine uspješno nakon položenog doktorskog ispita promovisan u doktora pravnih nauka. Spaho je predstavljao mlađe bošnjačke intelektualce, koji su za razliku od one starije grupacije predvođene Šerifom Arnautovićem imali drugačiju zamisao kako treba izgledati rješenje državno-pravnog statusa Bosne i Hercegovine. Naime, Arnautović je zbog strahovanja da će Bošnjaci u novoj zajednici biti majorizirani želio da se Bosna i Hercegovina pripoji Mađarskoj, uz dobijanje šire autonomije, dok su  Spaho i njegova grupa bili su za to da Bosna i Hercegovina treba da bude dio Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, kako bi se putem takvog rješenja konačno oslobodili okupatorske vlasti. Ovu ideju zagovarali su i ostali istaknuti bošnjački intelektualci među kojima se posebno izdvajao Džemaludin Čaušević. Nakon i zvanične provedbe ideje o zajedničkoj državi južnih Slavena. Mehmed Spaho je bio veoma aktivan u političkom životu. Bio je pripadnik Jugoslovenske Muslimanske Organizacije, a kroz djelovanje ove stranke trudio se na sve načine da poboljša položaj Bošnjaka u novoformiranoj državi. Premino je 29.6.1939. godine u Beogradu, pod nerazjašnjenim okolnostima.

Mustafa Busuladžić poliglota o kojem se malo govori

Trebinjac, o kojem se malo govori na pravi način, a tako ga je i opisao poznati bosansko-sefardski intelektualac David Kamhi:  Busuladžić je bio jedan vrijedan intelektualac. Ne možemo čovjeka posmatrati onako kao što pivarski konji imaju na očima. Moramo čovjeka posmatrati na svaki mogući način i u svim segmentima i u vremenskim kontekstima, o tome seradi. Ne možemo Busuladžića posmatrati jednoobrazno. Treba da ga vidimo kompletnog kako bi smo onda donijeli sud. Ti ideološki obračuni i danas traju.
Uvijek je neka politika iza toga, a ljudi se služe tim da bi druge ponizili, a sebe uzdizali.“

Već tokom pohađanja medrese Mustafa je pokazao sklonost prema filozofiji i jezicima, a također se zanimao i za predmete koji se bave izučavanjem vjerskih propisa. Tokom pohađanja travničke, a kasnije i GHB medrese svoje slobodno vrijeme je usmjeravao na intelektualni rad. Objavljivao je veoma zrele i kvalitetne radove u listovima kao što su “Islamski svijet”, “Novi Behar”, “EL-Hidaji”, “Kalendaru islamskog svijeta” i mnogim drugim listovima, što mu je u velikoj mjeri pomoglo da se afirmiše u jednog veoma kvalitetnog intelektualca. Nakon završetka medrese, Mustafa je upisao Višu šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, gdje je diplomirao 1940. godine. Studentski aktivizam Mustafi je davao mnogo privilegija, koje su sa sobom nosile i velike odgovornosti, a jedna takva je bila i pozicija predsjednika Udruženja studenata. Osim razvijenog talenta za pisanje naučnoistraživačkih radova, isticao se i kao veoma dobar pedagog i metodičar, čija se predavanja nisu propuštala. Bio je odličan govornik, a osim orijentalnih jezika turskog i arapskog, Mustafa Busuladžić govorio je još francuski, njemački i italijanski, što ga svrstava među najobrazovanije bošnjačke intelektualce tog vremena. Bio je pisac, recenzent, kritičar, poliglota, veoma dobro je poznavao marksistička učenja, filozofiju istoka i zapada, međutim najviše se isticao u borbi za islam, kojem je posevetio većinu svog kratkotrajnog života. Imao je svega 31. godinu kada je ubijen 29.6.1945., međutim i za tako malo vremena postigao je velike rezultate, zbog kojih ćemo ga pamtiti.

Akos.ba  

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top