Ljetne aktivnosti u voćnjaku: Kalemljenje na ”T”

Ovaj vid kalemljenja, u našim uslovima, obavlja se od 20. jula do 10. septembra. Najbolje je za kalemljenje na ”T” da sorta bude kompatabilna (srodna, odgovarajuća) sa podlogom. Preporučljivo bi bilo birati srednji datum od naprijed navedenog perioda.

Za ovaj način kalemljenja obično vršimo popunu praznih mjesta koje su se prije kalemile  na spavajući pup i malo deblja stablja kao debljina obima podloge 3 do 5 cm.

U zahvatu prije kalemljenja neophodno je plemku uzimati iz središnjeg dijela krošnje, te je značajno da su zreli pupoljci.

Pupoljke uzimati iz središnjeg dijela  plemke – grančice koje smo odsjekli. Potrebno je da bude kompatabilno sa podlogom, da joj odgovaraju klimatski faktori i zemljišne osobine, tj. da može uspjeti  na tim područjima gdje želimo kalemiti.

Sa početka i vrha, nekih 7-10 cm od plemke, ne uzimaju se pupoljci zato što su zeleni. Kad se uzimaju uzeti rodne pupoljke. Prije kalemljenja dobro je sterilisati  kalemarski nož i makaze.

Podloga i plemka treba da su zdravi. Raditi kalemljenje po sunčanom vremenu ujutro i predveče.

Plemke držati na hladnom mjestu. Ako se kalemi na većim površinama držati u hladnjačama. Kad se vrši na manjim površinama  držati na hladnom mjestu uz kvašenje krpe  da se ne bi ispustili sokovi.

Postupak kalemljenja

Vrši se popuna na onim mjestima gdje je nekad vršeno kalemljenje na spavajući pup ili neki sličan način kalemljenja ili kad je odebljala podloga. Kod ovog kalemljenja postupak istog se vrši visočije u odnosu na spavajući pup, pa je najbolje kad se vrši procjena visine kalemljenja da to bude samoprocjena, ovisno o debljini i starosti podloge.

Kalemljenje vršimo tako što ćemo na podlozi napraviti rez u obliku slova T, a dužinu vertikalnog reza od 2-3 cm, horizontalni oko 2 cm. I to je najbolje uraditi samoprocjenom. Najbolje kalem uzimati iz središnjeg dijela plemke te pupoljke koji su zreli za kalemljenje. Ali kad se skidaju neka imaju na sebi dijelove peteljke, tj. onaj dio koji počinje od pupoljka do formiranja liske, i kad skinemo pupoljak rastavimo  kalemarskim nožem suprotno od onog što smo sjekli. Tupim dijelom raširimo onaj dio koji smo napravili na plemci u obliku slova T (s desna na lijevo ili obratno).

Stavimo pupoljak u taj rez. Treba da bude odgovarajuće veličine reza kojeg smo napravili. Peteljčica, odnosno onaj dio od pupoljka do formiranja lista neka pređe, tj. peteljka preko horizontalnog reza (0,5 cm). Nakon što smo stavili pupoljak vršimo zamotavanje gumenom trakom za kalemljenje tako što ćemo namotati vertikalni rez i dobro zategnuti iznad peteljke koja mora biti slobodna, a ne zavezana (tj. da voda ne može proći u kalem).

Kada omotavamo kalem nastavljamo motati tako što ćemo pupoljak ostaviti da se vidi. Njega nećemo zamotavati. Potom svežemo i podvučemo jednu ispod druge. Na taj način smo završili kalemljenje. Primanje kalema znaćemo u proljeće, da li se omladio. Vidjećemo razvija li se normalno.

One sumnjive možemo registrovati tako što ćemo povlačenjem palcem od gore prema dole vidjeti je li se primio ili nije. Ako je žilav nije se podmladio, a ako je sirov i ako otpadne, primio se. Također, na proljeće vršimo skidanje trakice, kada prođe opasnost od mrazeva.

Nedostaci kalemljenja na procijep u proljeće:

• manji procenat primanja,
• voćka poslije prorodi,
• traži više vremena pri kalemljenju.

Ovaj način kalemljenja ne koristi se u rasadnicima.

Prednosti kalemljenja na T:

• veći procenat primanja,
• jedan od savremenijih načina kalemljenja,
• voćka prije prorodi,
• većinom zastupljen u rasadnicima,
• više se može okalemiti u toku dana.

Kad utvrdimo u proljeće da se primio kalem odsječemo plemku iznad kalema. Tako će se normalno razvijati.

Za Akos. pripremio: Alen Subašić