Ljekovita svojstva i značaj maline u ishrani

Malina je u svim razvijenim zemljama svijeta visoko cijenjena biljka, prvo zbog neodoljivog izgleda, okusa i mirisa, a zatim i zbog svojih ljekovitih svojstava.

Energetska vrijednost 100 gr svježeg ploda maline iznosi oko 52 kcal/217kJ. Od toga ima 86% vode, 1,2 % proteina, 0,6 % masti i 12 % ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 gr).

Ovo bobičasto voće je tako slatko, a ima tako malo kalorija što je dovoljan razlog da maksimalno uživamo u njemu.

Izvrstan je izvor vitamina C (26,2 mg što čini 43% RDA), a sadrži i vitamin B kompleksa, vitamin E i K, ali u količinama ispod preporučenog dnevnog unosa. U malim količinama sadrži gotovo sve minerale. Malina je nutritivno osobito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidanasa, a u časopisu ”BioFactors” objavljeno je da je antioksidativna aktivnost maline za 50% veća od antioksidativne aktivnosti jagode, deset puta veća od rajčice i tri puta veća od kivija. Antioksidativna aktivnost se ne gubi kada je malina smrznuta ili u obliku džema.

Konzumacijom malina tijelu osiguravamo energiju, pravilno funkcioniranje živčanog sustava i održavanje zdravog tkiva, na prvom mjestu krvih žila. Korisna je za krvnu sliku, poboljšanje apetita kod djece, suzbijanje mučnine i povraćanja. Narodna medicina sok od maline preporučuje za liječenje bolesti želuca i crijeva, jer učinkovito pročišćava sustav za probavu. Isto tako može biti koristan za tretiranje urinarnih infekcija. Kaže se da malina rashlađuje, pa sok od maline treba upotrebljavati i protiv groznice.

Listovi maline pripremljeni u obliku čaja preporučuju se za jačanje srca, liječenje hemoroida, alergijskih osipa na koži i lakše povrede kože. Zbog niskog sadržaja ugljikohidrata, malina je u razumnim količinama sigurna i za prehranu dijabetičara, što se ne može reći i za svako drugo voće. Neka ispitivanja čak pokazuju da ovo voće povoljno utiče i na regulaciju šećera u krvi.

Za Akos.ba pripremio: Alen Subašić