Vi ste ovdje
Home > Kultura i tradicija > Književni kutak > Kuda ide bosanski jezik u Sarajevskom kantonu?

Kuda ide bosanski jezik u Sarajevskom kantonu?

Piše: Rabija ARIFOVIĆ

Bosanski duh ili ideja Bosne je onaj nematerijalni stvaralački princip porođen na veličanstvenom raskršću civilizacija što se tako divno Bosna zove, koji omogućava razvijanje i izražavanje odnosa čovjeka prema ukupnosti zbilje i prema samome sebi. To je bitno stvaralački princip i njegova najbliža lokacija je ljudski jezik kao sredstvo izražavanja i kao nezamjenjivo mjesto čuvanja smisaonih sadržaja i relacija. Stoga je bosanski duh ili ideja Bosne prije svega bosanski jezik.

Jedan i jedinstven

Bosanskim – nazvaše stari Bošnjani, Bosanci, Bošnjaci – jezikom dajući mu ime po zemlji u kojoj jesu, svojoj – Bosni. Bosanski jezik je jedan i jedinstven jezik i on se, kako je poznato, odlikuje najmanjom mogućom razlikom između regionalnih govora na prostoru sopstvenog prostiranja i najvećom mogućom bliskošću između običnih govora i onoga što se smatra jezikom kulture ili literature. U tom smislu bosanski duh i ideja Bosne se mogu označiti kao izuzetno homogen fenomen najbolje izražen u i sa bosanskim jezikom. Bosanski jezik je tokom historije mijenjao svoj sadržaj. U nekoliko osvrta prati se vezanost jezičkog izraza pojedinih autora za matično, bosansko tle, sagledavanju kontinuiteta od prvih značajnih književnih koraka bosanskog jezika (Matija Divković, 16-17. st.), preko Muhameda Hevaije Uskufije (17 st.), Mula-Mustafe Bašeskije (18 st.), Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka (19 st.) do njegovih uzleta u savremenu svjetsku literaturnu galaksiju. Tokom stoljeća ispisivana je riječ o Bosni i njenim ljudima, koja je ujedno i svjedočanstvo o razvoju jezika, njegovom hodu “od gnijezda do zvijezda”.

Bosanski jezik jeste lingvistička, društvena, historijska, naučna, kulturna, politička činjenica; on je formalnopravno, naučno i faktički priznata činjenica i društvena realnost, ali još uvijek nije osigurao cjelovitu i punopravnu političku zaštitu matične države, koja ga priznaje za standardni i službeni jezik zemlje. Kroz vrijeme se kretalo ka izbjegavanju priznavanja posebnosti bosanske jezičke varijante, odnosno, bosanskog jezika. Nužno je biti svjestan da je jezik dio matice identiteta jednog naroda. Očuvanje jezika jedna je od poluga na kojoj se gradi svijest o prošlosti i budućnosti, aktivno prilazeći sadašnjici. Stanje bosanskog jezika kroz burnu prošlost Bosne i Hercegovine, ponajprije onu nedavnu, bilo je teško, ali, računajući na različite faktore, on je opstao.

Ronimo duboko, a na površini nas nigdje – jer, napolju je oluja

Raspravljajući o aktuelnom pitanju jezika, o Instrukciji o pisanju naziva nastavnog predmeta Ministarstva Kantona Sarajevo, uzevši u obzir burnu historiju naroda i jezika, i tvrdeći da je potez učinjen “zbog smanjenja razlika i ispunjavanja ljudskih prava”, ili da je pak “nabacivanje loptice nacionalistima za stvaranje odvojenih škola i dolijevanje ulja na vatru” postojećim problemima, u turbulentnosti situacije se gubimo. Zašto se ne snalazimo dovoljno dobro u novonastaloj situaciji?

Dr. Jasmin Hodžić, naučni saradnik na Institutu za jezik Univerziteta u Sarajevu, komentarišući aktuelno pitanje, riječima  Ronimo duboko, a na površini nas nigdje – jer, napolju je oluja jasno odslikava trenutno stanje „To što je većina našeg svijeta gluha i nijema za rješavanje presudno bitnih statusnih pitanja bosanskog jezika u savremenom trenutku (i dok, pored svega, u lingvističkoj bosnistici skoro pa dobro stojimo), ne znači da možemo biti zadovoljni što smo u bosanskoj društvenoj stvarnosti postali nevidljivi koliko je dosta i što nam je pravo na autodestrukciju u skladu s našim širom otvorenim nastojanjima da uporno od gotovine pravimo veresiju, sve više tonući u valovima vlastite nepronicljivosti i konformizma koji nas strmoglavo vuku u beznadežnost i mrtvilo.“

U još uvijek nestabiliziranoj i donekle još uvijek deformiranoj situaciji, zaboravljamo da narod bez jezika nema se čega sjećati niti ima kud u budućnost ići.

Dr. Hodžić podsjeća na nužnost buđenja svijesti u ovom trenutku „I dok nas u olujnom moru bosanske društvene i političke svakodnevnice gutaju neke velike ribe, mi se još pravimo važni što samo Božijim čudom tek nekako preživljavamo krijući se u zatvorenim prostorima naših kabinetskih utroba, na koje se polahko već i navikavamo, i ne znajući da ćemo po vrlo eventualnom povratku iz tamnih morskih dubina naše jezičke politike na površini bosanske društvene stvarnosti na svjetlu novog dana zateći još samo pustoš ili tek neznatne tragove nekih novih izvora društvenog života bosanskog nam jezika, osjećajući pritom istinsku bol i veliku ozlojađenost“

Bosanski jezik je temelj Bosne i Hercegovine koji je otvara, a ni u kom smislu je ne zatvara. To je matični jezik ovoga prostora.

Dr. Hodžić zaključuje „Valjat će tada pronaći neku zdravu vriježu koje ćemo se držati dok ne ojačamo i ozdravimo. Tek potom će moći uslijediti povratak cijelog društva na zdravu zelenu granu i naša bosanska jezička misija bit će do kraja ispunjena. U suprotnom, pravit ćemo se da nije do nas i listom odustajati od plemenitog cilja da pozivamo istinskim vrijednostima, sve dok nam društvo čeka bolje dane trpeći raznovrsne kliconoše neke nove smutnje i dok u pustoši bosanske jezičke politike ne naraste velika lažna prašuma u kojoj se, po kazni, nećemo ni pokušati snaći. U tom će doći Evropa da plijevi naše balvane, ostavljajući nama samo one šuplje i mi ćemo biti veseli, zadovoljni i sretni.“

Kuda brod plovi?

Trenutno situacija u Kantonu Sarajevo i aktuelno pitanje usko vezano za bosanski jezik i njegov status, neka bude povodom da sagledamo kuda i u kakvu budućnost plovi bosanski jezik? Ne radimo koliko je potrebno, svikli da nam drugi pišu domaće zadaće. Veliki problem predstavlja nedovoljno razvijena svijest o značaju njegovanja i razvijanja jezičke prakse bosanskog jezika kod većine njegovih govornika, kao i izostanak svake ozbiljne pomoći političkih elita i kulturnih institucija, koje bi, po svom unutarnjem osjećaju kulturne baštine, bile dužne pružati pomoć ne samo u odbrani bosanskog jezika, nego i promovirati njegovu leksičku specifičnost.

Bosanski jezik je kulturna specifičnost i kulturni fenomen svojstven samo Bosni i Hercegovini, a najbolja odbrana prava na postojanje bosanskog jezika je njegovo promišljeno i kontinuirano baštinjenje. Ulažući nade da će novoformirana vlast poduzeti konkretne i kvalitetne korake za rješavanje date situacije i time uspostaviti dugoočekivanu harmoniju za sve aktere, ističemo kako je izučavanje jezičke prošlosti, pravilna standardizacija književnog jezika i njegovanje pisane baštine najbolji načini da se pokaže kako je bosanski jezik autonoman lingvistički entitet. Trenutna situacija nije za nebrigu, stoga, nužno je raditi na čuvanju jezika, i danas i sutra.

Akos.ba

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top