Vi ste ovdje
Home > Vijesti > Kolumne i intervjui > Komentari na portalima: Govor mržnje i huškanje su pravilo, a ne izuzetak

Komentari na portalima: Govor mržnje i huškanje su pravilo, a ne izuzetak

Piše: Borislav Vukojević

Bertolt Brecht je svojevremeno očekivao da će radio kao masovni medij donijeti dvosmjernu komunikaciju, odnosno publika ne treba biti samo pasivan primalac informacija, nego i ravnopravan učesnik u javnoj debati. Radio to nije mogao dostići, što zbog tehničkih karakteristika, što zbog prirode medija. Internetski portali su dobili interaktivnost, Brecht bi sigurno bio oduševljen. Danas se gotovo svako ko ima pristup internetu može uključiti u javnu debatu, najčešće putem komentara na portalima. Ipak, Brecht bi takođe bio razočaran kada bi pogledao sekcije komentara na nekim od najuticajnijih portala u Bosni i Hercegovini.

Govor mržnje, uvrede i huškanje nisu izuzetak, nego pravilo na portalima Klix, Poskok i Nezavisne. U ovom tekstu nećemo govoriti o konvencijama i propisima koji zabranjuju navedene oblike diskriminacije, nego ćemo akcenat staviti na urednička upozorenja unutar sekcija za komentare. Naime, činjenica je da jednostavnost komentarisanja i skrivanja identiteta predstavljaju opasnost da se javna debata pretvori u širenje govora mržnje i nepriličnog govora. Problem postaje još veći u podijeljenim društvima kakva je Bosna i Hercegovina: tri ideologije, tri strane priče, tri strane koje su “uvijek u pravu” i “jedine u pravu”. Kako bi pokazali da mediji ipak ne rade dovoljno u sprečavanju diskriminacije u komentarima, navešćemo nekoliko primjera vijesti koje mogu ilustrovati netolerantnu atmosferu.

Nezavisne: Facebook-komentarisanje

Portal Nezavisne iz Banjaluke ima sekciju komentara koji su povezani sa društvenom mrežom Facebook, što znači da za komentarisanje nije potrebna posebna registracija ili odobrenje medija. Komentar koji korisnik ostavi na ovaj način završava na tri mjesta: na ličnom profilu korisnika, na profilu medija na društvenoj mreži i ispod teksta na portalu. Budući da komentar nije potpuno anoniman (u slučaju da nije u pitanju lažni profil), logično bi bilo očekivati komentare koji nisu zapaljivog karaktera. Medij se od komentara ograđuje samo jednom rečenicom: “Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.”

Upozorenje je postavljeno preširoko i zapravo ne govori ništa o zabrani širenja govora mržnje, nepriličnog govora, uvreda ili huškanja. Logičko tumačenje kaže jedino da se medij ograđuje od komentara, bili oni pozitivni ili negativni, legalni ili nelegalni. Privatno mišljenje autora može biti iznošenje prijetnji konkretnoj osobi ili grupaciji, dok Nezavisne ovim upozorenjem ne garantuju da će taj komentar biti uklonjen. Takođe, ovaj medij ne objašnjava prirodu slobode govora, tj. ne stavlja korisnicima do znanja da je govor mržnje krivično djelo i da se svakako treba pridržavati prvenstveno demokratskog principa tolerancije (ako već ne može međusobnog uvažavanja).

Kako bismo pokazali efekte neodgovornog ponašanja medija i dijela publike, uzećemo primjer teksta koji nosi naslov “Muslimanke objasnile kako muškarac treba da ih tuče”. Ovdje nećemo analizirati medijski tekst, koji svakako djelimično utiče na intenzitet komentarisanja, nego ćemo pogledati broj i sadržaj komentara. Tekst je objavljen u 18:50 h. Do 21:15 h istog dana nalazimo 23 komentara ispod teksta. Ukupno 18 komentara sadrži govor mržnje, huškanje i uvrede, dok svega jedan komentar poziva na toleranciju i međusobno uvažavanje. Svi komentari u trenutku analize su imali puno ime i prezime korisnika. Pored psovki, omalovažavanja i pozivanja na nasilje, nalazimo komentare poput “opajdare”, “glupače” ili “budale”. Ovaj primjer pokazuje da su korisnici spremni diskriminisati i pored toga što postoji veća mogućnost otkrivanja njihovog identiteta. Naravno, ne treba napominjati da se ton komentara mijenja u odnosu na prirodu događaja o kojem se izvještava: politika, društvo, tekstovi o drugačijem su plodno tlo za navedenu vrstu komentara. Tekstovi koji ne konotiraju etnicitet u bilo kojem smislu, nisu privlačni za ovako ekstremnu netoleranciju.

Ostatak teksta možete pročitati na portalu Analiziraj.ba.

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top