Kolektivna odgovornost: Za zločinom se osvrću samo najhrabriji
O kolektivnoj odgovornosti i nedostatku savjesti političkih predstavnika u direktnom suočavanju sa prošlošću.
Piše: Nedim Jahić
“Istog dana, u koloni su sproveli zarobljene Bošnjake muškarce u skladište Zemljoradničke zadruge Kravica, koje su zajedno sa drugim zarobljenim Bošnjacima muškarcima dovezenim autobusom u skladište, a kojih je sveukupno bilo više od jedne hiljade, zatvorili u skladište Zadruge i ubili većinu u ranim večernjim satima, tako što je optuženi Mitrović Petar skupa sa Trifunović Milenkom i Radovanović Aleksandrom pucao iz automatske pušake u zarobljenike, a Džinić Brano bacao na njih ručne bombe, a optuženi Mitrović Petar nakon što je ispalio hice, skupa sa Jakovljević Slobodanom i Medan Branislavom bio sa stražnje strane skladišta i čuvajući stražu spriječavao bjekstvo zarobljenih kroz prozore.”
Mitrović, Trifunović, Radovanović, Džinić, Jakovljević i Medan, dio su skupine od deset lica osuđenih za ratne zločine, čije je apelacije Ustavni sud Bosne i Hercegovine usvojio u oktobru, utvrdiviši povredu prava optuženih iz člana 7. Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, uz ukidanje presuda Suda Bosne i Hercegovine. Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine je na osnovu presude Ustavnog suda donijelo rješenje kojim se obustavlja izvršenje kazne zatvora, te su se lica našla na slobodi.
Retroaktivna primjena
Unatoč činjenici da je Evropski sud za ljudska prava u predmetima Maktouf i Damjanović protiv Bosne i Hercegovine, utvrdio da se pitanje retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH na predmete ratnih zločina mora ocjenjivati za svaki predmet pojedinačno, ovi slučajevi su zapravo značili i zaokret u praksi. Dok pravni stručnjaci tvrde da će ovo rezultirati sa širim krugom lica koja bi se mogla naći na slobodi, Tužilaštvo BiH traži hitnu mjeru pritvora, sa terena stižu informacije o mogućem bijegu pojednih iz desetorke, a zakonodavci spremaju izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH koje bi ovo pitanje mogle dodatno otežati.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je 5. novembra usvojio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH, kojim se nastoji proširiti opseg spomenutih presuda Evropskog suda za ljudska prava u svrhu korištenja presedana za ponavljanje postupka u korist osuđenih ratnih zločinaca.
Budući da postojeće odredbe predviđaju da se postupak može obnoviti kada Evropski sud za ljudska prava utvrdi da su u toku postupka kršena ljudska prava i osnovne slobode, odnosno kada je presuda zasnovana na tom kršenju, prijedlogom bi se ova mogućnost dalje proširila na: “s tim da ovo pravo imaju i osuđeni u predmetima o kojima Evropski sud za ljudska prava nije raspravljao.”
Opširnije na portalu AJB:
