Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Liderstvo i menadžment > Ko nam to pokazuju da je kolektivno donošenje odluka najbolje?

Ko nam to pokazuju da je kolektivno donošenje odluka najbolje?

Pretrpanost informacijama zasigurno nije, samo, produkt modernog doba, međutim, internet era je ovom fenomenu dala potpuno drugačije obrise.

Sve što vas interesuje je udaljeno samo onoliko koliko vam je potrebno da pritisnete tipku enter na vašoj tastaturi. Umjesto potrage kroz biblioteke i enciklopedije zarad odgovora na pitanje koje zaokuplja vašu pažnju, danas, dovoljno je samo da progooglate.

Velika mahna ovog mnoštva informacija je da sve to ponekad bude previše i dosadi čovjeku. Donošenje odluka uz mnoštvo informacija i stavova oko vas čini taj proces veoma teškim. Međutim, novo istraživanje je pokazalo da marljivi mravi možda imaju jedinstveno rješenje za ovaj moderni problem.

Kako mravi donose odluke

Stephen Pratt, vanredni profesor na Arizona State University-u i istraživač Takao Sasaki su otkrili da su mravi u stanju prevladati zakrčenost informacijama putem zajedničkog donošenja odluka. U provedenom eksperimentu, mravi su bili prisiljeni izabrati gnijezdo u mjestu s dva gnijezda i u drugom mjestu sa osam gnijezda. Polovica od tih gnijezda su bila oštećena. Istraživači su posmatrali kako nekolicina mrava bira gnijezdo i zatim svoj izabir poredi sa odlukom mravlje zajednice.

Otkrili su da, zajedno, mravi su u stanju donijeti bolju odluku kada su suočeni sa dilemom koje od osam gnijezda odabrati. S druge strane, pojedinci u mravljoj zajednici su donosili lošije odluke prilikom odabira gnijezda nego kolektiv. “Raspodjelom tereta pri odlučivanja, kolonija je uspjela izbjeći pogrešku koju usamljena životinja čini kada je suočena sa mnoštvom informacija i opcija”, objašnjava profesor Pratt. “Ono što je sajajno, kada je ovaj primjer u pitanju, je da možemo tačno vidjeti kako mravi to čine, osiguravaju da se nijedan mrav ne mora suočiti, obraditi, zamoriti s više informacija nego što je u mogućnosti.”

U eksperimentu, većina mrava je posjetila samo jedno od potencijalnih gnijezda. To ograničava mogućnost zakrčenja informacijama, kao rezultat, konačna odluka se donijela uvezivanjem svih informacija od svakog pojedinačnog mrava u jednu cjelinu.

Profesor Sasaki objašnjava: “Drugim riječima, svaki mrav je suočen samo sa dijelom ukupne informacije što mu olakšava procesuiranje te informacije. Mnogi eksperimenti kognitivnog preopterećavanja su pokazali da donosimo puno bolje odluke kada smo suočeni sa manjim brojem solucija.” Kao finalni zaključak eksperimenta sa mravima je činjenica da je svaka iracionalnost pojedinca u grupi bila ispravljenja ”zdravim razumom” grupe koja je usmjerila akciju u smjeru koji je bio dobar za cjelokupnu zajednicu.

Grupa ili pojedinac?

Međutim racionalnost u ljudskim skupinama nije tako česta koliko mislimo da bi trebala da bude. Tokom posljednjih nekoliko desetljeća, pojam ‘zajedničkog mišljenja’ među ljudima je postao interesno područje unutar znanstvene zajednice. Pojam se odnosi na kolektivno donošenje loših odluka  zbog socijalnih pritisaka, da se izbjegnu sukobi ili slijede zacrtane društvene norme.

Pojedinci su često bolji u donošenju odluka kada su sami nego u grupi i pod uticajem faktora kao što su povjerenja, društvene norme i ponašanja. Nedavna studija od dvojice naučnika, Pratta i Sasakija, međutim, sugerira da je životinje u grupama puno racionalnije od ljudi.

“Zajedničko mišljenje”, nastaje kao rezultat društvenih pritisaka, članovi grupe, zajednice nastoje izbjeći sukobe unutar skupine. U mravljoj koloniji, koliko znamo, članovi se ne boje oprečnih stavova,” kaže prof.  Sasaki  “Društveni insekti, poput mrava i pčela, imaju dužu povijest društvenog života od ljudi (i većine drugih životinja), i vjerujemo da je to razlog vrlo napredne društvene ”svijesti”.”

On je također dodao da, “posmatrajući izvana ovu zajednicu, izgleda kao da postoji neka centralna sila koja upravlja ponašanjem mrava, muđutim, u stvarnosti, njihovo kompleksno, koordinirano ponašanje proizlazi iz lokalnih interakcija među članovima grupe.”

Stoga, mi kao ljudska bića imamo puno toga za naučiti od mrava, prije svega način na koji oni donose odluke. Kako prof. Sasaki primjećuje, lekcija iz svog eksperimenta je da,  ponekad je bolje procijeniti mali broj opcija prilikom donošenja odluke, nego pokušati sagledati sve.

Prof. Sasaki također ističe da nije sreće u tome da ” uvijek slijediti većinu, i većina ponekad može biti u krivu.”

Za Akos.ba preveo i obradio Mahir Kevrić

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top