Katarski fond nova šansa za razvoj: Podrška za zapošljavanje mladih
Pomoći iz svijeta ne nedostaje. Na našim vlastima je da te dobre namjere što bolje kapitaliziraju. Piše: Rešad DAUTEFENDIĆ
Turska i arapske zemlje osnivanjem fondova, povoljnim kreditnim sredstvima i ulaganjima u poljoprivredne, građevinske i brojne druge projekte mogu značajno osnažiti posrnulu privredu u Bosni i Hercegovini.
U nizu tih prijateljskih gesti jeste i dolazak čelnika Razvojnog fonda države Katar sutra u Bosnu i Hercegovinu, kako bi sa zvaničnicima naše zemlje počeli razgovore o uspostavljanju razvojnog fonda za pomoć privredi BiH. Ako se sve bude odvijalo po planu, fond će imati na rspolaganju 50 miliona dolara i trošit će se na ekonomski razvoj cijele BiH.
U prvoj fazi projekta bilo bi izdvojeno 15 miliona dolara, koji bi bili usmjereni samo za zapošljavanje mladih. Konkretnije, taj novac trebao bi im omogućiti da samostalno pokrenu svoj biznis.
Arapske zemlje najavile su i druge velike projekte u BiH. Oni se mjere milijardama maraka, a od tih projekata opet će cijela zemlja imati koristi. Zaposlit će se naši radnici, prodavat ćemo svoje sirovine i gotove proizvode prilikom gradnje turističkih gradova u Trnovu, a u Hadžićima takav jedan već je završen.
Najveće interesovanje u BiH izazvao je prije nekoliko godina turski privrednik porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Aybar Uluca. On je inicirao projekat razvoja poljoprivrede.
Cilj je osigurati hiljadu novih farmi i otvaranje oko 7.500 radnih mjesta u periodu od pet godina. Ukupna vrijednost realizacije projekta iznosi 300 miliona eura.
Zahvaljujući prijateljskim i bratskim odnosima Turske i Bosne i Hercegovine, najnovija pomoć prijateljske zemlje ogleda se u bescarinskom izvozu mesa u Tursku, koji je počeo poslije poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine. Bila je to najbolja injekcija oporavku poljoprivrede kojoj su u poplavama nanesene velike štete.
Od tog izvoza nije korist imala samo poljoprivreda. Poslovno su oživjela i tri bosanskohercegovačka aerodroma. Procjena je da se na tom izvozu mesa zaradilo oko 10 miliona eura.
Pomoći iz svijeta, dakle, ne nedostaje. Na našim vlastima je da te dobre namjere što bolje kapitaliziraju. Ispruženu prijateljsku ruku treba iskoristiti, ali i cijeniti.
(Faktor.ba)
