Kako zaustaviti iseljavanje: Poslovna zona kombiteks – model razvoja Bihaća

Kada je u junu 2016. godine imenovan za stečajnog upravitelja nekadašnjeg tekstilnog diva, malo ko je vjerovao da će Šefik Smlatić od “Kombiteksa” ponovo “napraviti ime”. Istina, ovaj put u jednom drugom kontekstu i modelu poslovanja, ali ipak sa zavidnim rezultatima nakon samo dvije godine rada.

Prepoznavši to i uvidjevši potencijal za privlačenje novih investicija, Gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem organizirala je u julu ove godine okrugli stol na temu “Partnerstvom do boljeg poslovnog ambijenta u Gradu Bihaću”, koji je imao za cilj animirati sve zainteresirane privrednike i predstavnike vlasti da se uključe u buduće aktivnosti na planu poboljšanja poslovnog ambijenta u ovom gradu. Učesnici okruglog stola tom su prilikom razgovarali o aktuelnim privrednim kretanjima u Bihaću i Unsko-sanskom kantonu, o inicijativi za proglašenje poslovnih zona na području Grada Bihaća, o poboljšanju ukupnog poslovnog ambijenta i smanjenju parafiskalnih nameta. Zaključeno je da Bihaću treba jedinstvena poslovna zona koja će biti uvezana i uređena tako što će imati sve što je potrebno da se domaćim i stranim investitorima prezentira ponuda za ulaganje.

Poslovna zona uvezivala bi “Kombiteks”, koji je već prerastao u mini poslovnu zonu, “ŽAS” i “Krajinametal”, firme koja se nalazi odmah uz “Kombiteks”, “Energoinvest” i “Polietilenku”, te naposljetku i “BIRA-u”, kao jednu veliku poslovnu zonu u kojoj investitori mogu birati gdje će i u šta ulagati. Upravo je ovaj sastanak bio okidač i poticaj za stečajnog upravitelja Smlatića da pred Gradsku upravu iznese ideju unapređenja poslovne zone “Kombiteks” kao glave cijelog projekta.

STRUČNI TIM ZA RAZVOJ POSLOVNE ZONE

U skladu s odlukom Gradskog vijeća, kao i s generalnim opredjeljenjem Grada Bihaća za intenziviranje razvoja poslovne zone “Kombiteks”, imenovan je Stručni tim za izradu programa razvoja poslovne zone “Kombiteks”, koji čine bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić, koordinator tima, stečajni upravitelj “Kombiteksa” Šefik Smlatić, zamjenik koordinatora, i osam vijećnika Gradskog vijeća Bihać. Stručni tim održao je svoj prvi sastanak kojem su prisustvovali Šefik Smlatić, Nijaz Lipovača, pomoćnik gradonačelnika za lokalni ekonomski razvoj, Jasmin Stambolija, pomoćnik gradonačelnika za komunalne djelatnosti, i Adnan Habibija, vijećnik u Gradskom vijeću Bihać. S obzirom na to da će Gradsko vijeće prisustvom vijećnika u radu ovog tima biti detaljno upoznato s cijelim procesom unapređenja poslovne zone “Kombiteks”, pripremit će i klubove stranaka za što bolji i kvalitetniji rad u interesu javnosti kada je u pitanju ovaj projekt.

“Ovo nije tim tipa komisije, ovo je organizacija na nivou stručnog tima da prisustvom vijećnika unutar tog procesa oni u svakom trenutku budu vrlo dobro upoznati sa svim što se radi – od onoga što su poteškoće i onoga što je dobro i pozitivno u ovom projektu, pa sve do političke pozadine, koja podrazumijeva zakonodavni okvir i rad unutar Gradskog vijeća Grada Bihaća, u smislu postavljanja vijećničkih pitanja i donošenja zajedničkih odluka”, pojašnjava Šefik Smlatić.

Strategija razvoja zone “Kombiteks” prvenstveno se veže za okvirnu strategiju razvoja grada koja mora biti dinamična, prilagodljiva, promjenjiva, koncipirana tako da prati težnje i potrebe tržišta i prilike na tržištu. To je moguće ostvariti, pojašnjava Smlatić, kroz unapređenje svih segmenata koji će omogućiti najveću razinu poslovne aktivnosti svih privrednih subjekata unutar poslovne zone, što podrazumijeva otklanjanje svih eventualnih uskih grla koja bi otežavala nesmetane poslovne aktivnosti.

“To podrazumijeva adekvatnu saobraćajnu mrežu, pristup magistralnim saobraćajnicama, adekvatnu elektromrežu, uredno i kvalitetno snabdijevanje pitkom vodom, kanalizacijsku mrežu koja može zadovoljiti potrebe svih poslovnih subjekata na nju priključenih, telekomunikacijsku uvezanost, blizinu vrtića, škola, stanova za iznajmljivanje ili kupovinu, organiziranu zdravstvenu skrb kroz ambulantu koja bi bila uspostavljena unutar poslovne zone, odnosno, sve ono što će motivirati investitora da investira ili da nastavi s ulaganjima, a radnika da baš na tom mjestu traži radni angažman koji će mu omogućiti da nakon zaposlenja osigura sebi i svojoj porodici uvjete za život. Faze u izgradnji i unapređenju poslovne zone veoma su složene i traže izuzetno zalaganje i napor koji moraju načiniti svi akteri kako bi se ideja u konačnici i materijalizirala. Prostorni plan mora biti okrenut ka stvaranju ključnih pretpostavki da se može pristupati realizaciji svih planova izgradnje, i to tako da se sve prilagođava potrebama tržišta i investitorima.

Prva je faza pri kraju, a ona obuhvata potpuno definiranje ekonomskog prostora “Kombiteks”, u kojem danas ima više desetina privrednih subjekata, s ključnim ciljem da se postojeća saobraćajnica unutar poslovne zone priključi na zaobilaznicu i time osigura ključna pretpostavka za nesmetan promet roba i usluga. S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene, ili su pred rješavanjem, kao što je elektrifikacija, izgradnja vodovodne mreže i PTT mreže, kablovske mreže, kanalizacijske mreže, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, uz priključenje poljoprivrednog zemljišta koje je u privatnom vlasništvu, a koje se nalazi u obuhvatu buduće mega poslovne zone, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire, na jednu potpuno novu razinu u svakom pogledu”, ističe Smlatić.

ISTRGNUTI BIHAĆ IZ ZAGRLJAJA PROVINCIJE

Dodaje kako bi razvoj poslovne zone, onako kako je on vidi, bio uvezan s izgradnjom ispostave poslovne zone na gradskom zemljištu koje se nalazi u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Izačić, na kojem bi se izgradio logističko-distributivni centar s carinskom ispostavom, a iz kojeg bi se otpremale robe proizvedene u mega poslovnoj zoni “Kombiteks” Bihać u druge zemlje, kao i na domaće tržište.

“Cilj izgradnje ovog centra jeste da se proizvedene robe ne gomilaju unutar poslovne zone već da se ambulantnom dostavom skladište u logističkom centru, a odatle organizirano distribuiraju na tržišta drugih zemalja. Zbog svega navedenog, registriranje privrednog društva Poslovne zone d. o. o. Bihać osiguralo bi svim privrednicima, koji to budu željeli, da maksimalno koriste sve pogodnosti tako uspostavljene organizacije – jednostavnije i ekonomičnije upravljanje, a posebno marketinško predstavljanje i prezentiranje putem digitalnih medija. Svakako, Grad mora biti i ostati aktivno legitimiran u cijelom ovom privrednom poduhvatu, jer bez neposrednog učešća države u procesima koji se odvijaju na tržištu kapitala, opstanak i napredak krajnje je dvojben”, pojašnjava Smlatić.

Na pitanje ima li Bihać s ovim idejama perspektivu privrednog razvoja, u smislu otvaranja novih radnih mjesta, Smlatić kaže da privredni razvoj Bihaća podrazumijeva mnogo više posla od samog uređenja poslovne zone, a na prvom mjestu rješavanje pitanja uskih saobraćajnica i samog pristupa gradu.

“Da bi se mogao dati adekvatan odgovor na ovo pitanje, prije svega treba ukazati na niz nedostataka koji desetljećima guše Bihać. Na prvom su mjestu nerazumljivo uske gradske saobraćajnice, s tim da ništa nisu bolje ni više kategorizirane saobraćajnice. Grad Bihać mora se suočiti s ovim problemom i napraviti moderan plan koji će u potpunosti redefinirati sve saobraćajnice i to tako da se, gdje je god to moguće, postojeće saobraćajnice prošire za minimum tri do četiri metra, a ondje gdje se za to ukažu mogućnosti i za dvije trake. Grad Bihać mora se istrgnuti iz zagrljaja provincije i pronaći snagu da sebe pozicionira među gradove koji imaju perspektivu. Osim saobraćajnica, akutni je problem i nedostatak mostova, a, po mom sagledavanju sadašnjeg stanja, gradu su potrebna još minimum tri mosta, ali mosta koji će svojom širinom odgovarati sadašnjim i budućim zahtjevima i potrebama”, kaže Smlatić.

Dodaje da Bihać mora promijeniti smjer kojim se trenutno kreće, da se prodaja nekretnina ne veže za nezadovoljstvo sadašnjom ekonomskom perspektivom, već da se prodaju radi kupovine kvalitetnije nekretnine, da se zaustavi odliv ljudi iz grada, ali i iz cijelog kantona, te da se mora biti spremno na snažne i duboke promjene u svim segmentima upravljanja i planiranja razvoja.

“Bihać mora i treba biti nosilac svih ključnih projekata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i mora kroz redefinirane ciljeve sebi zacrtati ključni zadatak, a to je da do 2030. godine pređe magičnu granicu od 100.000 stanovnika. To mora biti cilj svih ciljeva i tu ne smije biti nikakvih ustupaka i kompromisa s bilo kakvim drugim interesima. Grad koji pređe na ovim prostorima taj broj stanovnika postaje subjekt koji ima ekonomsku snagu da stvara i gradi, te da svojim budžetom ne zadovoljava samo potrebe finansiranja administracije već da bude ključni kreator izgradnje svoje budućnosti.

Bihać za to ima sve pretpostavke, a mi to moramo znati iskoristiti. Moramo pokazati da smo i spremni, da za to imamo znanje i snagu pa će se sadašnji trend odlaska kroz optimalno vrijeme promijeniti u trend povratka u naš grad, trend koji će otvorenim vratima i mogućnostima biti interesantan i za sve druge ljude iz cijele Bosne i Hercegovine, da svoj krov pod ovim nebom nađu u Bihaću. Zakoni koji svojim nerazumnim opterećivanjem privredne aktivnosti čine samo štetu moraju se mijenjati i prilagođavati tržišnim zakonitostima. Za to moramo naći snage. To trebaju shvatiti svi koji su s ovih prostora, a obavljaju odgovorne poslove u zakonodavnim tijelima koja kreiraju ukupni ambijent u kojem živimo i ostvarujemo svoje ciljeve. Ne postoji drugi način niti put koji će dugoročno trasirati ekonomski stabilne tokove, a time i zapošljavanja. Cilj je dostižan ako se dugoročno promišlja, a političke odluke budu utemeljene na sistemskom i strateškom djelovanju struke”, kaže Smlatić i zaključuje da, ako se pokaže spremnost i krene u tom smjeru, Bihaću i Krajini neće trebati da zovu i ganjaju strane investitore jer će oni tada sami uvidjeti da je poslovanje u Bihaću i njihova šansa.

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Stav.ba