Uz malo spretnosti i dobre volje i nešto znanja, možemo dobiti prirodno gnojivo za poboljšavanje kvaliteta tla pri sadnji voćaka, uzgoju povrća, cvijeća i travnjaka. Kompost je organsko gnojivo koje se proizvodi iz biljnog kuhinjskog otpada, raspadanjem njegovih organskih tvari. Proizvodeći kompost rješavamo se nepotrebnog smeća i recikliramo, jer gotovo da ne postoji prirodni otpadak koji se ne može ponovo iskoristiti.
Odabir mjesta za kompostište
Kad smo se odlučilli kompostirati, prvo valja odabrati mjesto za kompostište. Ono će biti u sjenovitom dijelu vrta, u nekom kutu zaštićenom od jakog vjetra, a da ne bi narušio izgled vrta oko posude za kompost možemo posaditi razno puzajuće bilje, primjerice ukrasne tikvice, buće, tikve, slak, dragoljub i slično. Kada se ove biljke razviju, one će, osim lijepog izgleda, i održavati kompost vlažnim, a posade li se po površini posude obogaćivat će ga dušikom (tikve, buče).
Za pripremu komposta mogu se koristiti zeleni industrijski sanduci za kompost, kao u gradskom vrtu na našoj fotografji, ili improvizirani stari sanduci sa razmaknutim letvicama radi bolje cirkulacije zraka. Na jednoj strani sanduka napravi se pomične pregrada radi lakšeg rukovanja. Kompostište se može načiniti i od starih opeka složenih naizmjence što također omogućava strujanje zraka. Ili se gusta žičana mreža postavi u krug ili četverokut pomoću ljestvica. Ono što je bitno je da je materijal prozračan. Imate li dostatno prostora preporučljivo je postaviti dvije posude jednu pokraj druge, tako da se jedna puni, dok se u drugoj, napunjenoj odvija proces zrenja komposta. Koliko će kompost sazrijevati, ovisi o vrsti otpadaka, temperaturi i bakterijama.
Slaganje slojeva otpada
Otpatci za kompost počinju se slagati na travnatu površinu ili na zemlju, a nipošto ne na betonsku podlogu. Od dna se slaže grublji materijal – grane, deblje stabiljke narezane na komade 10 do 15 cm. Slažu se veoma rahlo. Ovaj će sloj omogućiti bolju cirkulaciju zraka i bolje otjecanje vode.
Na to se rahlo naslažu razni organski otpatci iz kuhinje (nikako ne plastika) i vrta, lišće, pokošena trava, slama, grančice od rezanja živice, grmlja i drveća, te stari papir i karton. Dobro je povremeno dodati i lišće gaveza koje će potaknuti vrenje i razvijanje više temperature.
Između otpadaka je preporučljivo staviti tanak sloj zemlje ili starijeg komposta, te nešto stajskog gnojiva ili gnojiva od peradi. Najpovoljnija je visina hrpe oko 1,5 metara. Dozrijevanjem se hrpa sliježe i snizuje gotovo do jedne četvrtine prvobitne zapremnine.
Ubrzavanje zrenja komposta
Pri punjenju kompostišta posebno treba paziti da se ne stavlja bolestan niti zaražen biljni otpad (grinje, uši, pepelnica). Za zrenje smjesa važno je omogućiti dobru cirkulaciju zraka, dovoljno bakterija koje pospješuju zrenje te dosta vlage i topline. Dozrijevanje se ubrzava prskanjem mlakom, malo zaslađenom vodom. Obično se stavlja i malo vapna, da bi se umanjila kiselost koja se razvija pri zrenju komposta.
Napunjen prostor kompostišta prekrije se drvenom rešetkom, jutenom vrećom ili nekim drugim prozračnim materijalom, ali nikako plastičnim. Tijekom zrenja komposta u sredini mase temperatura može doseći do 50 stupnjeva Celzijusa. To pogoduje uništenju štetnih mikroorganizama, a ostaju oni korisni za pretvaranje otpadne mase u kompost. Kompost će brže sazrijevati ako se masa nekoliko puta preokrene. Za ovo prebacivanje valja odabrati tmuran, a ne sunčan i topao dan, kako se masa ne bi osušila.
Kompost je zreo kad poprimi miris šumske zemlje i kad u njemu više nema gusjenica. Zreli se kompost prosije kroz gusto sito da bi se uklonili veći, eventualno nerazgrađeni ostaci koji se bacaju na hrpu za kompostiranje. Kompost se ne ukopava u zemlju, nego se grabljama razgrne po površini gredica. Kompost ne valja stavljati na hladno i smrznuto tlo, nego u proljeće kad je zemlja već dovoljno zagrijana, ili u jesen dok je još toplo.
za dobarzivot.net piše: Agatha Borošak /Fotografija: Robert Kaštelan
akos.ba
