Vi ste ovdje
Home > Magazin > Moj vrt > Kako napraviti kompost?

Kako napraviti kompost?

Jeste li znali da čak 30% ukupnog kućnog otpada čini organski otpad?Kompostiranjem biorazgradivi kućni otpad možete pretvoriti u nešto korisno.
Iskoristite otpad koji obično bacate u smeće za izradu komposta koji vrijedi poput zlata za vaše biljke.

Što je kompost?

Kompostiranje je stara prirodna metoda kojom ćete pretvoriti organske ostatke u plodni humus. Kompost nastaje od ostataka voća, povrća, čaja, kafe itd.
Kada otpadne lišće, odumre biljka ili se sruši neka grana hranjive tvari se vraćaju zemlji.
Stavljanjem ostataka voća i povrća na hrpu načinjenu od otpalog lišća i granja ubrzat ćete proces kompostiranja, a hranjivi kompost koristit će Vašem vrtu.
Time ćete ne samo na najprihvatljiviji način zbrinuti organski otpad već ćete reciklirati hranjive tvari.
Ostacima hrane poboljšat ćete kvalitetu zemlje u Vašem vrtu. Zemlja će postati otpornija na nametnike i bolesti.

Kako odabrati mjesto za kompostiranje?

Prije nego započnete kompostiranje važno je odabrati mjesto na kojem ćete držati kompost.
Kompost nužno ne zahtijeva veliki prostor. Možda nećete povjerovati, ali kompostirati možete i na balkonu!
Kompost možete slagati u hrpu koju po želji možete ograditi drvom, ciglom, žicom.
Za kompost može poslužiti plastična kanta, a i metalna kutija. Međutim, uzmite u obzir da dno kutije mora imati rupice.
Hrpa bi trebala biti velika oko 1 metra i isto toliko široka. Dužina ovisi o količini opada kojim raspolažete.

“Zeleni” i “smeđi” kompost

Materijali za kompostiranje razvrstavaju se u „zelene“ i „smeđe“. Zeleni su materijali bogati dušikom ili proteinima. Oni pomažu bržem rastu korisnih mikroorganizama.

U zeleni kompost ubrajamo:

travu
talog kave
filter vrećice od čaja
ostatke od voća i povrća

Smeđi materijali bogati su ugljenom ili ugljikohidratima. Smeđi kompost služi kao izvor hrane za mikroorganizme.

U smeđi kompost ubrajamo:

otpalo lišće iz vrta
borove iglice
koru drveća,
grančice
slamu, sijeno, piljevinu
papir

Uzmite u obzir da se neki organski otpaci teško razgrađuju. Zbog toga se ne preporučuje staviti u kompost velike količine takvih otpadaka. Primjer takvih otpadaka su čepovi od pluta, ljuske oraha.

Točan omjer „zelenog“ i „smeđeg“ ne postoji, ali se preporučuje da koristite dvije trećine „smeđeg“ na jednu trećinu „zelenog“ materijala. Stvaranje komposta će se dogoditi i bez točno određenog omjera jer se radi o prirodnom procesu.

Kako napraviti kompost?

Kompostiranje započinjete već u kuhinji odvajanjem biorazgradivog otpada i njegovim usitnjavanjem.
Svaki put kada kuhate jelo ili kafu, stvarate određenu količinu bio otpada. Taj otpad koji nastaje od ostataka povrća, voća, taloga od kave i vrećica od čaja nemojte bacati u smeće sa svim ostalim otpacima, već ga usitnite i bacite u posebnu kantu.
Mjesto za kompostnu hrpu treba biti zaštićeno od vjetra i jakog direktnog sunca.

Osnova svakog komposta je podloga, koja je poput temelja za kuću. Temelj kompostne hrpe trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala poput komadića drveta, grančica, pruća… itd.

Ako za kompostiranje koristite plastičnu bačvu, sanduk ili kutiju, morate na dnu izbušiti rupe koje će biti otvori za zrak jer kompostna hrpa mora disati.

Kompost trebate s vremena na vrijeme promiješati kako se ne bi usmrdio i kako bi dobio dovoljno kisika te se tako čim prije pretvorio u nama potreban humus. Redovno miješanje komposta donosi zrak bakterijama.
Hrpu okrećete otprilike svaka 3 mjeseca ili kada vidite da se hrpa očigledno slegnula.
Ako otpad odlažete kako nastaje, okretanje morate raditi češće – najmanje jednom mjesečno.

Međutim, kompost se ne smije prečesto okretati jer ga moramo pustiti da se zagrije.
Zagrijavanje komposta je jako važno jer se tako uništava sjeme korova, uzročnici bolesti i nametnici. Idealna temperatura u sredini hrpe komposta je 50 – 70 stupnjeva.
Kompostnu hrpu trebate pokriti. Pokrivanjem, kompost štitimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim te prevelike suše u ljetnim mjesecima.
Idealan materijal za pokrivanje je onaj koji propušta zrak, a zadržava vlagu, naprimjer tanki sloj zemlje, suha trava, lišće, sijeno ili karton.
Nakon 6 mjeseci do godine dana iz organskog otpada nastat će prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima – kompost.

Dobar kompost nema neugodan miris truljenja već više podsjeća na miris vlažne zemlje u šumi.

Ako trebate hranjive tvari za zalijevanje vrta, organski otpad možete odlagati u veliku kantu ili bačvu i jednostavno čekati da istrune, a potom iskoristiti za zalijevanje vrta.

Izvor: alternativa za vas

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top