Kako je napad na Pojas Gaze “srozao” ekonomiju Izraela

Dva mjeseca nakon izraelskog rata u Gazi, mnogi sektori u zemlji nisu se uspjeli oporaviti od posljedica sukoba, uprkos naporima vlade da podrži ekonomiju.

Većina sektora u izraelskoj ekonomiji doživjela je pad nakon 7. oktobra, kada je Tel Aviv odgovorio na prekogranični napad grupe otpora Hamas nemilosrdnom kampanjom udara i kopnenih napada na palestinsku enklavu.

U sukobu je izraelski šekel pao na najniži kurs od 4,08 u odnosu na američki dolar, da bi se vratio na predratni nivo, koji je početkom novembra iznosio 3,84.

Stopa se kasnije dodatno poboljšala na prosječnih 3,72 u odnosu na dolar do kraja prošlog mjeseca, uglavnom zbog intervencije Banke Izraela na deviznim tržištima.

Turizam

Turizam u Izraelu je u oktobru zabilježio pad od nevjerovatnih 76 posto zbog sukoba, koji je izazvao val otkazivanja letova za i iz Tel Aviva.

Prema izraelskom Uredu za statistiku, samo 89.700 turista posjetilo je Izrael u oktobru, među kojima je većina stigla prije početka rata.

To predstavlja pad od preko 370.000 stranih turista u odnosu na prethodnu godinu, naglašavajući ozbiljan uticaj koji je sektor pretrpio zbog iznenadnog napada Hamasa.

Očekuje se da će podaci o turizmu za novembar, koji još nisu dostupni, odražavati značajan pad od oktobra.

Vazduhoplovstvo

Letovi do i od međunarodnog aerodroma “Ben Gurion” u Tel Avivu pali su za oko 80 posto od početka rata, navodi se u izvještaju na web stranici Secret Flights.

Iako je obično primao 500 letova dnevno, aerodrom je imao samo oko 100 dnevno tokom sukoba do 10. novembra.

Od 29. novembra traju napori da se međunarodne aviokompanije uvjere da obnove letove za i iz Tel Aviva, a Udi Bar-Oz, šef kompanije National Airlines, vodi razgovore sa predstavnicima preko 120 stranih prevoznika.

Od 7. oktobra, šest stranih kompanija, uključujući Etihad Airways, Flydubai, Hainan Airlines i Azimuth Airlines, zajedno s El Al Israel Airlinesom, nastavilo je svoje operacije prema i iz Izraela.

Tržište rada

Do sada je izraelsko tržište pretrpjelo gubitak oko 950.000 radnih mjesta. Stotine hiljada drugih, u međuvremenu, suočavaju se s izazovima pri dolasku na radna mjesta u blizini Pojasa Gaze ili u sjevernom Izraelu blizu granice s Libanonom, gdje su se također odvijale sporadične borbe.

Sukob je rezultirao time da više od 178.000 palestinskih radnika nije moglo putovati do svojih izraelskih radnih mjesta ili naselja. Također, oko 350.000 izraelskih zaposlenika pridružilo se vojsci, dok je oko 46.000 otpušteno, prema podacima izraelskog ministarstva rada.

Sveukupno, procjenjuje se da 760.000, što je otprilike 18 posto radne snage, nije moglo raditi jer su služili kao rezervni vojnici, boravili su blizu područja sukoba ili ostajali kod kuće s djecom.

Nekretnine

Unutar Izraela preko 90.000 palestinskih radnika zaposleno je u sektoru nekretnina od ukupno 178.000. Niko se nije vratio na posao od početka sukoba.

U međuvremenu, palestinska radna snaga su se djelomično vratila u druge sektore poput poljoprivrede i prehrambene industrije, usred nestašice ove vrste robe na izraelskim tržištima.

Industrija nekretnina pokazala je pad od preko 8 posto na izraelskoj berzi do kraja prošlog mjeseca u usporedbi s prijeratnim nivoima.

Izrael je 1. decembra nastavio vojnu ofenzivu na palestinski teritorij nakon završetka jednosedmične humanitarne pauze s palestinskom grupom Hamas.

Više od 17.000 Palestinaca je ubijeno, a više od 43.000 je povrijeđeno u nemilosrdnim zračnim i kopnenim napadima na enklavu od 7. oktobra nakon prekograničnog napada Hamasa.

akos.ba