Kako izgleda tradicionalna bosanska sofra?
Naziv Sofra dolazi od turske riječi koja označava niski stol oko kojeg se sjedi na podu ili jastucima prekriženih nogu (a la turke).
Povijest Sofre vezana je uz povijest bosanske kuhinje u koju je utkana povijest Bosne kao zemlje na razmeđi između Istoka i Zapada, najveći uticaj su sigurno ostvarili Turci za vrijeme svoje vladavine, ali prisutne su i druge kulture.
Primjerice burek je jelo porijeklom iz Perzije, koje se na jelovniku tradicionalne bosanske kuhinje nalazi još od davne 1462. godine kada se pojavljuje u ponudi jedne sarajevske aščinice .
Najukusniji bosanski specijaliteti uklopljeni sa autohtonim bosanskim ugođajem, tradicija je koja se njeguje na našim prostorima.
U Bosni i Hercegovini uživa se u pripremaju hrane i pića, te se njima posvećuje vrlo ozbiljno. Hrana se priprema polagano, obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, mliječnih prerađevina i povrća, deserti i kahva su nezaobilazni dio rituala jedenja.
U bosanskoj kuhinji nema zaprške, ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Bosanska jela su u većini slučajeva lagana, kuhaju i dinstaju se pretežno sa malo vode po pravilu nalijevaju se temeljcem – bistrom supom , pa tako imaju prirodni sok odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške.
Pretežni začini u bosanskoj kuhinji su: biber, crvena mljevena paprika, orijentalni začini dodaju se u minimalnim količinama. Pije se puno bosanske kahve , koja se pije iz fildžana a kuha u đezvicama uz nju obavezno tradicionalno ide dodatak rahatluk.
