Kako izbjeći trovanje hranom ljeti?
Muči vas mučnina, povraćanje, proljev i povišena temperatura? Možda je posrijedi trovanje hranom! Kako biste izbjegli ovu nezgodnu situaciju u ljetnim mjesecima i osigurali bezbrižno putovanje, te znali što učiniti ako ste pojeli pokvarenu hranu, pročitajte savjete ljekara opće prakse, dr.med. Milana Mazalina.
Koji su simptomi i uzroci trovanja hranom?
Ljetno vrijeme karakteriziraju visoke temperature i visoki stepen vlažnosti, što su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija – uzročnika trovanja hranom. Najčešće su salmonela, ešerihija koli, stafilokok, kampilobakter te mnoge druge. Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a može se javiti i povišenje tjelesne temperature, bolovi i grčevi u trbuhu. Proljev obično traje nekoliko dana i javljati se s učestalošću od jednom do više od dvadeset puta dnevno. Upravo ta stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala. Tu pojavu nazivamo dehidracija, što u najtežim slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
S kojim namirnicama treba biti posebno oprezan u ljetnim mjesecima?
Tokom ljetnih vrućina treba posebno pripaziti na konzumiranje i čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso, namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput tatarskog bifteka, karpača, majoneze, sladoleda ili kolača s kremom. Zato treba posebno voditi računa o tome gdje su te namirnice nabavljane, kako su transportirane, skladištene i pripremane. Sve namirnice u čiju ispravnost nismo sigurni, najbolje je baciti.
Što kada se ide na dulji put, kako osigurati svježinu namirnica?
Svakako se preporučuje hranu nositi u ručnim hladnjacima, koje moramo pravilno održavati. Preporuča se u njega stavljati prethodno zamrznutu hranu, a prazne dijelove popuniti smrznutim jastučićima za frižider ili vrećicama leda.
Osobe koje putuju u daleke zemlje s vrućom klimom izložene su većem riziku od zaraze mikroorganizmima koji, u nekim slučajevima, mogu uzrokovati teške i opasne bolesti. Stoga se prije svakog takvog putovanja preporučuje cijepljenje, ovisno o zemlji u koju se putuje. Potreban je veliki oprez kod konzumacije hrane i pića, posebno vode. Dobro je naglasiti da na takvim putovanjima treba izbjeći i led u piću, jer je ponekad napravljen od zaražene vode.
Koje mjere opreza svatko od nas može i mora poduzeti kako bi spriječili trovanje hranom?
Redovito pranje ruku i čišćenje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tokom nabave, pranja, kuhanja i čuvanja, održavanje čistoće , škrinje za smrzavanje i mikrovalne pećnice umanjit će taj rizik. Hranu, pogotovo lakše kvarljivu, treba kupovati kod provjerenih dobavljača, po mogućnosti industrijski pakiranu.
Ako jedete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke, pržena i pečena jela.
Kako liječiti lakše i teže oblike trovanja hranom?
Većina tih poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć i glavna terapija je nadoknada tekućine, koja mora biti uporna i dovoljna. Obično se preporučuju lagani biljni čajevi, a kod težih slučajeva oralne rehidracijske otopine, koje se mogu kupiti u apoteci ili je možemo sami pripremiti.
U pola litre vode staviti četiri kašike šećera, i čajnu kašikicu sode bikarbone, tri četvrtine čajne kašikice kuhinjske soli te po mogućnosti šolju soka od naranče ili dvije banane.
Danas se više ne preporučuju rigorozne dijete, već samo laganija, uglavnom kuhana hrana prvih par dana. Antibiotska terapija se u načelu ne preporuča, jer dok počnu djelovanja antibiotika, bolest obično sama prođe.
U težim stanjima nužna je konzultacija s ljekarom, a često bude potrebna i hospitalizacija. To su prvenstveno stanja kada imamo jake i učestale proljeve, koji traju više dana, kod nemogućnost adekvatne nadoknade tekućine i narušenog općeg stanja. Posebno ugrožene grupe su dojenčad i mala djeca te stariji ljudi i teži kronični bolesnici, kod kojih dehidracija izaziva teže posljedice.
