U FokusuZdravlje

Kako izbaciti rafinirani šećer iz ishrane i uvesti zdrave alternative?

Nakon što smo u prethodnom članku uvidjeli zašto rafinirani šećer nije poželjan gost u našem organizmu, sada je vrijeme da razmotrimo njegovo trajno eliminiranje iz naše ishrane. Upoznajmo se sa širokim spektrom prirodnih zaslađivača koji ne samo da pružaju sladak okus, već donose i brojne koristi za naše zdravlje.

Med je najpoznatiji prirodni zaslađivač, koji pored slatkog okusa donosi i značajne nutritivne prednosti, uključujući antioksidanse, vitamine i minerale. Ono o čemu moramo voditi računa jeste da ne izlažemo med temperaturi većoj od 40℃ jer može doći do gubitka hranjivih tvari i antioksidativnih svojstava. Osim toga, treba biti izuzetno pažljiv pri odabiru meda, budući da mnoge komercijalne teglice u supermarketima često sadrže samo sirup sličnog okusa umjesto pravog meda.

Hurme također postaju sve više prepoznate kao zamjena za rafinirani šećer. Predstavljaju izvrsnu alternativu u pripremi smoothieja, energetskih kuglica i raznih drugih poslastica. Jednostavno zamijenite potrebnu količinu šećera sa istom količinom sitno nasjeckanih ili samljevenih hurmi. Ovaj prirodni zaslađivač ne samo da će dati slatkoću vašim receptima, već će unijeti i dodatnu nutritivnu vrijednost u obliku vitamina, minerala i vlakana.

Med i hurme spadaju u kalorijske zaslađivače, što znači da su energetski bogati i imaju određenu kalorijsku vrijednost. Osim meda i hurmi, u prirodne kalorijske zaslađivače ubrajamo između ostalog i javorov sirup, agavin sirup, te kokosov šećer. Svi ovi zaslađivači dolaze iz prirodnih izvora i nose sa sobom niz zdravstvenih prednosti.

S druge strane imamo bezkalorične zaslađivače, poput stevije i ekstrakta voća monka, koji  pružaju sigurnu alternativu šećeru bez dodatnih kalorija. Stevija, bogata esencijalnim aminokiselinama, proteinima i antioksidansima, donosi brojne zdravstvene koristi, uključujući podršku u upravljanju dijabetesom i očuvanju zdravlja srca. Ekstrakt voća monka posjeduje antikancerogene, antioksidativne i protuupalne karakteristike. Oba zaslađivača su naročito poželjna za dijabetičare jer imaju nizak ili gotovo nikakav glikemijski indeks, tj. ne utiču značajno na razinu glukoze u krvi.

Ovdje je važno skrenuti pažnju na umjetne bezkalorijske zaslađivače, poput aspartama, sukraloze i drugih. To su sintetički proizvedene zamjene za šećer s visokom slatkoćom i niskim ili nikakvim kalorijskim sadržajem. Istraživanja sugeriraju da ovi zaslađivači, unatoč nedostatku kalorija, mogu povećati razinu inzulina, što može dovesti do pojačane gladi i želje za unosom hrane. Postoji zabrinutost i zbog potencijalnih štetnih učinaka na metaboličko zdravlje i kontrolu težine, tako da je ovu vrstu zaslađivača bolje IZBJEGAVATI! Možemo ih često pronaći u proizvodima označenima kao “zdravi”, “bez šećera” ili “proteinski”. Stoga, preporučuje se pažljivo proučavanje deklaracija na proizvodima i izbjegavanje ove skupine zaslađivača.

Još jedan zaslađivač koji bismo mogli izdvojiti kao zdravu alternativu rafiniranom šećeru jeste eritriol. On je iz grupe šećernih alkohola, poput ksilitola, sorbitola i maltitola. Eritritol se prirodno nalazi u brojnom voću i povrću. Razlikuje se od ostalih šećernih alkohola jer ne sadrži  kalorije, ne utiče na razinu glukoze u krvi ili inzulina, i manje je sklon uzrokovati probavne probleme koji su povezani s drugim šećernim alkoholima. Eritritol je manje sladak od saharoze, tj. rafiniranog šećera, te u nekim receptima može biti potrebno koristiti veće količine kako bi se postigao željeni slatki okus.
Svi ovi prirodni zaslađivači danas su široko dostupni, a neki od njih imaju sličnu teksturu kao rafinirani šećer, što olakšava njihovo uključivanje u svakodnevne kulinarske poduhvate. Ključni korak u ovom procesu je snažna odluka da konačno eliminirate rafinirani šećer iz svoje kuhinje i zamijenite ga zdravim alternativama. S malo kreativnosti, možete uživati u ukusnim jelima bez nepotrebnog dodatka rafiniranog šećera, istovremeno čineći značajan korak prema zdravijem načinu života.

Pripremila: Merjema Ibranović, dr. med., spec. nutricionizma

 

Povezani članci