Jesu li društvene mreže mrtve?

Ako ste redovni na društvenim mrežama, primijetit ćete da posljednjih mjeseci vaše objave dobivaju sve manje pažnje. Fotografije imaju manje lajkova na Instagramu, manje pregleda na pričama, manje retweetova na X-u… Niste jedini, internetska kultura se tiho, ali neizbježno pomiče prema privatnim porukama, kratkotrajnom sadržaju i anonimnosti.

Kaže to izvršni direktor Instagrama, Adam Mosseri, koji je objasnio da se najveći dio rasta ove grupe dogodio u pričama (taj efemerni sadržaj koji više nije vidljiv nakon 24 sata). To također kaže TikTok, platforma koju preferira generacija Z, koja proširuje tim odgovoran za svoje funkcije direktnog slanja poruka. A TikTokerica Taylor Stewart to kaže u viralnom videu u kojem žali zbog nedostatka interakcije na svojim društvenim mrežama: “Ljudi koji gledaju svaki tvoj pokret, gledaju sve što radiš, ali ništa od toga ne podržavaju.” . (…) Ljudi samo bulje u tebe, i to je jednostavno odvratno. Promatrači duhova.”

“Prosječni korisnik društvenih medija više je potrošač sadržaja nego proizvođač”, kaže Ferran Lalueza, stručnjak za društvene medije i profesor komunikacijskih nauka na Otvorenom univerzitetu Katalonije (UOC). “Sada algoritam daje prioritet sadržaju od ljudi s kojima nemate nikakve veze i upravo ono što vas tjera da kreirate poruke na društvenim mrežama je prijem koji dobivate za objavljeni sadržaj”, dodaje. Pojava Tik Toka, davne 2017. godine, koji u svom poznatom algoritmu daje prednost interesima korisnika – onome što im se sviđa – umjesto sadržajima koje generira društveno okruženje – odnosno onome što objavljuju obitelj i prijatelji – predstavlja tačku preokreta u historiji mreža.

Zapravo, većina tehnoloških kompanija krenula je stopama kineske kompanije. Mark Zuckerberg je 2022. najavio da će Facebook feed postati “motor za otkrivanje” za traženje zanimljivog sadržaja na internetu. Facebook se tako odmaknuo od nekih od najpoznatijih slogana koji su obilježavali njegovu putanju: “učinite svijet otvorenijim i povezanijim mjestom” ili “više zajedno”. Iste godine došlo je do promjene algoritma u X-u, koji je svojim korisnicima počeo prikazivati ​​više sadržaja koji dolazi izvan mreže ljudi koje prate. Threads, Metin Twitter klon, pokrenut je sa sličnim pristupom.

Društvene mreže i dalje su popularne, ali sve više korisnika nerado se izlaže na ovim platformama. Samo 28% Amerikanaca kaže da voli dokumentirati svoje živote na društvenim mrežama, u poređenju s 40% u 2020., prema prošlogodišnjem istraživanju prikupljenom u članku nedavno objavljenom u The Economistu povodom dvadesete godišnjice rođenja Facebooka.

“Tehnološke firme više se ne bore za dobivanje novih korisnika, već umjesto toga traže dogovore s influenserima koji svojim profesionalnim sadržajem privlače veliku publiku”, kaže Lalueza. Poslovni model tehnoloških platformi mijenja se istovremeno s navikama potrošača.

Nove generacije također su opreznije u javnom izlaganju. Gotovo 95 posto dječaka između 14 i 17 godina preispituje šta i s kim dijele svoj društveni život, pokazalo je istraživanje Internet instituta Univerziteta u Oxfordu. Za razliku od prijašnjih generacija, milenijalaca i boomera, mladi generacije Z, oni rođeni od 1997. do 2012. godine, više su ljubomorni na svoju privatnost i ne ponašaju se bezbrižno i naivno na internetu jer znaju za slučajeve javnih osoba koje su izgubile posao zbog neumjesnog komentara na društvenoj mreži.

“Normalno je da mlađe generacije stavljaju više naglasak na nepovjerenje prema odnosu njihovih informacija s internetom,” kaže Lalueza. “Generacije koje su stasavale paralelno s razvojem interneta činile su to nesvjesno, zadivljene golemom promjenom da sadržaj koji neko objavljuje može doprijeti do bilo kojeg mjesta na svijetu; s druge strane, generacija 2000-ih, koja je rođena s ovim platformama, učinila je to pod ideologijom da ako je proizvod besplatan, proizvod ste vi”, dodaje.

Kapitalizam nadzora i era velikih podataka koordinate su za tumačenje interneta sada. To je razlog zašto mladi nemaju povjerenja, a manje je vjerojatno da će neko od starijih nasjesti na dezinformacije i takozvane lažne vijesti (budući da ako je sadržaj lažan po definiciji to nije vijest, pretpostavlja se da je vijest provjerena). Generacija Z mnogo je skeptičnija kada se informira online i nastavlja vjerovati tradicionalnim medijima. Imati B račun ili drugi profil pod pseudonimom na Instagramu raširena je praksa dijeljenja najintimnijih i najosobnijih sadržaja s najbližim prijateljima. Mnogi iz Z generacije koriste te privatne račune kao što njihovi roditelji koriste WhatsApp.

Ova vrsta računa naziva se finsta (kombinacija riječi fake i Instagram) i prikazuje „najstvarniju“ stranu ljudi. Sakupite najosobnije fotografije, bez filtera i bez estetskog uokvirivanja, kao i šale, pijanstva i svakodnevne trenutke bez značaja. Pseudonimni računi odgovor su na pritisak koji mnogi tinejdžeri osjećaju prilikom objavljivanja sadržaja na Instagramu, gdje većina slika prikazuje trenutke prividne sreće. Druge aplikacije koje su nedavno postale popularne, poput BeReala i Tik Tok Nowa, također traže prirodnost i neposrednost u poređenju s filterima i savršenstvom Instagram slika.

Pseudonimski računi također se koriste za internetsko zlostavljanje, mnogi to iskorištavaju da rade stvari za koje znaju da nisu ispravne, ne brinući se o posljedicama. Zagorčavanje života razredniku izvan škole ili špijuniranje vašeg partnera ili bivšeg partnera neke su od najperverznijih upotreba digitalne anonimnosti. Dijeljenje hobija i povezivanje s ljudima koji ga dijele ili učenje više o nekoj temi manje su perverzne upotrebe računa B. Neki mladi ljudi imaju između dva i četiri Instagram profila i pripisuju im različite namjene: “javni” račun, “privatno” za prijatelje i svakodnevni život, koje se koristi za učenje nečeg novog ili praćenje omiljenog izvođača; onaj koji se koristi za manje pouzdane svrhe.

Društveni mediji postali su glavni način na koji ljudi koriste internet i važan dio načina na koji doživljavaju život. Većinu vremena koje provodimo ispred ekrana mobilnog telefona provodimo na društvenim aplikacijama i složili smo se da one čine trenutnu “javnu sferu”, gdje se raspravlja o problemima dana i konstruira javno mnijenje. Društveni mediji artikulirali su najnovije društvene pokrete, od #MeToo do #BlackLivesMatter, uključujući #FridaysforFuture, Arapsko proljeće i nemire na Kapitolu.

Sada, nakon dva desetljeća evolucije, javnu se sferu ponovo gradi. Nakon dolaska konkurenata poput TikToka i pojave umjetne inteligencije, platforme društvenih medija bile su prisiljene iznova se osmisliti. Iako su započeli kao digitalni prostori u kojima možete komunicirati s prijateljima i obitelji koristeći vlastiti sadržaj, postaju kanali za zabavu slični tradicionalnim medijima. U isto vrijeme, korisnici čuvaju svoju privatnost i sele svoje razgovore u zatvorene, privatne grupe na platformama kao što su WhatsApp i Telegram. Nova faza interneta istiskuje društvenu komponentu drugim funkcionalnostima poput privatnih poruka, anonimnosti i prolaznog sadržaja. Zbogom društvenoj eri, dobrodošli u posredovani i anonimni internet.(stav.ba)

akos.ba