Jeste li znali da pčela (radilica) u toku svog života mijenja poslove kroz „napredovanja“ i „promaknuća“

Tek izležena radilica nimalo ne gubi vrijeme. U njenom instinktu je njeno prvo „zaposlenje“ koje stupa na snagu odmah po izlijeganju, a to je hranjenje matice i legla. Kraljicu pčela, maticu, okružuju mnogobrojne pčele  i nude joj hranu koja je „na dohvat ruke“ u svakom trenutku i gdje god da se matica kreće. Radilice nemaju vremena „za igru i odrastanje“, u prvim minutama života već su korisni članovi društva. U ljetnom periodu je svaki dan novih skoro 2000 jaja iz kojih će se razviti pčele, treba ih sve nahraniti.

Pošto je radilica napunila jednu do dvije sedmice „radnog staža“ slijedi njeno prvo „promaknuće“. Sada, ona proizvodi vosak kojim gradi saće gdje druge pčele, „starijeg čina“, odlažu med koji se koristi za ishranu pčela i legla, za skladištenje zimnice a često taj med, neplanski, završi i u našim teglama.

Slijede „novi činovi i novo promaknuće“, tek joj je druga do treća sedmica a „u radnu knjižicu“ upisuje treći posao. Pčela radilica preuzima posao stražara. Ona stražari na ulazu svoga doma, „procjenjuje“ potencijalu opasnost i u svakom trenutku je spremna da brani kućni prag i na tom putu položi svoj život. Pčela koja svojom žaokom ubode neprijatelja uskoro umire.

Poslije tri sedmice dolazi i novo unapređenje, radilica se konačno vinula u cvjetna polja i sakupljanje nektara. Njene „kolegice s posla“ zajedno s njom moraju sletjeti na  milion cvjetova da bi sakupile jedan kg meda, a za to im je potrebno 50.000 letova. Rad, rad, i samo rad, one se „vesele“ svakom novom sunčanom danu.

Unapređenja ovise o fiziološkom razvoju i sad je vrijeme za posao proizvodnje propolisa, učvršćivanje klimavih dijelova kuće i lijepljenje pukotina. Za njih je to, između ostalog, građevinski materijal a za nas, ljude,  prirodni antibiotik i sastojak mnogih proizvoda koji su stekli brend zahvaljujući tom natpisu – Propolis.

Kada dođe vrijeme razmnožavanja ili rojenja, kada od jednog društva nastaje više društava, mi ne vidimo ta postrojavanja i razvrstavanja, to ne postoji ali društva koja nastaju imaju precizno tačan broj “zaposlenika” po svim ovim zanimanjima, potrebama i po starosti. Kako?

Za akos.ba piše: Ekrem Čelebić, diplomirani inžinjer poljoprivrede