Jajce: Prva izložba kaligrafije autora Fikreta Čančara VIDEO
Povodom otvaranja 10-te manifestacije “PLIVSKE OMAHE – 2016.” u Kršlakovoj kući – gradskoj galeriji Jajca, svoju prvu samostalnu izložbu kaligrafije (levhe), pretežno urađene u drvetu, prikazao je profesor Fikret Čančar i to kako sam kaže na dvadesetu godišnjicu od izrade svoje prve levhe.
Moderator ove izložbe Mevzudin Duranović, inače direktor Doma kulture u Jajcu pod čijom upravom je i Gradska galerija u Jajcu, pozdravio je mnogobrojne goste kako iz političkog tako i vjerskog života Jajca te goste koji su došli i iz drugih gradova kako bi posjetili izložbu kaligrafije profesora Čančara.
Promotor izložbe kaligrafskih radova profesora Čančara bio je uvaženi profesor dr. Nusret Isanović koji je uz projekciju kratkog dokumentarnog filma o samoj kaligrafiji govorio o Fikretu i njegovim studentskim danima provedenim na IPF u Zenici kada je već tada Fikret pokazao interesovanje te smjelost da se upusti u svijet kaligrafije.
Kako reče dr. Isanović “Kur ‘an učimo i Kur ‘an čutimo ali Kur ‘an i gledamo kroz harfove ali i kroz kaligrafiju jer kaligrafija je najljepša vizualizacija Kur ‘ana kroz levhe i sam stil pisanja levhi i Kur ‘ana kako ga još negdje zovu i krasopis.”
Nije mnogo kaligrafa u Bosni i Hercegovini ali je njihovo naslijeđe zasigurno ogromno. Dr. Isanović je izdvojio rahmetli Ešrefa ef. Kovačevića, koji je još za svoga života uspio rukom da prepiše cijeli Kur ‘an, a iz novijeg doba spomenuo je dr. Ćazima Hadžimejlića i druge kaligrafe – kako reče dr. Isanović školovane, dok je Fikret Čančar samouki i od Boga nadaren kaligraf.
Islamska kaligrafija
Islamska kaligrafija je termin koji koristimo za kaligrafiju na arapskom jeziku i drugim jezicima koji koriste arapsko pismo.
Pošto islamski propisi zabranjuju slikanje i vajanje likova, islamska umjetnost se bazirala na lijepo ispisivanje teksta – kaligrafiju, i sebi svojstvenu ornamentiku tzv. arabesku. Tako se razvila najbogatija i najraznovrsnija poznata kaligrafija sa mnogo različitih vrsta pisama (nesh, sulus, ta’lik, divani…) i načina pisanja (u obliku kruga, u ogledalu, u obliku slike predmeta, ptice i sl.).
Tekstovi kaligrafskih ispisa su skoro uvijek kur’anski ajeti, nešto rjeđe hadisi i jako rijetko neke druge izreke ili tekstovi. Kaligrafske radove nalazimo u džamijama i drugim sakralnim građevinama, u obliku levhi (uokvirenih slika), izvezene na platnu, mnogi ručno pisani primjerci mushafa su također kaligrafska djela.
Za džamije u Bosni i Hercegovini, građene u doba Osmanlija, karakteristično je da na zidovima imaju 6 kaligrafskih ispisa i to na prednjem zidu “Allah” i “Muhammed”, na bočnim zidovima imena četvorice pravednih halifa: “Ebu Bekr”, “Omer”, “Osman” i “Alija” i na zadnjem zidu imena Muhammedovih, alejhi-s-selam, unuka “Hasan” i “Husejn”.
O autoru
Fikret Čančar rođen je 1975. godine u Donjem Bešpelju, općina Jajce. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a nakon toga pohađa srednju Rudarsku tehničku školu u Tuzli. Tu stiče temeljno znanje tehničkog crtanja, a posebno lijepog pisanja.
Otvaranje Islamske pedagoške akademije u Zenici 1993. godine daje mu priliku da ostvari životni san, aktivno učenje islama pred ulemom. Počinje kombinovati ljubav prema lijepom pisanju i ljubav prema islamu kroz islamsku kaligrafiju.
Prvi index kojeg su nosili studenti IPF-a u Zenici imao je natpis na arapskom jeziku kojeg je on napisao.
Izazov samostalne izrade levhi prihvata 1996. godine. Od tada je prošlo 20 godina, a levhe na raznim materijalima (papir, plastika, kamen, staklo, drvo, živo pisanje na zidu džamija) su nastajale jedna za drugom.
Blizu tri stotine takvih radova nalazi se u džamijama širom Bosne i Hercegovine, pa i pojedinim mesdžidima evropskih zemalja, raznim uredima i privatnim domovima.
S posebnim zadovoljstvom ističe svoj rad na ukrašavanju mihraba džamije Esme Sultanije u Jajcu.
