Izazovi asmiliacije mladih Bošnjaka kroz francuski obrazovni sistem

Hfz. Ahmed ef. Avdić, rođen je 07.02.1996. godine u Zenici.  Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 2016. godine. Diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2022. godine. Neposredno nakon završetka osnovnog školovanja, pred hafiskom komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini hifz je položio 2011. godine sa nepunih 15 godina.

Tokom školovanja na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu obnašao je funkciju imama u džematu Terzibašine džamije u Sarajevu sve do 2018. godine kada počinje službu kao drugi imam Ferhadija džamije u Sarajevu.

U tom periodu angažovan je kao koordinator Mreže mladih pri Muftijstvu sarajevskom ispred džemata Ferhadija džamije. Trenutno je zaposlen kao imam, hatib i muallim pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Francuskoj, džemat Cluses. Učesnik i pobjednik brojnih međunarodnih takmičenja učača Kur’ana među kojima se izdvaja 2. mjesto na Evropskom natjecanju učača Kur’ana u Zagrebu 2012. godine. Živi i radi u Cluses, Francuska.

Sa hafizom Avdićem razgovaramo o ramazanskoj o bajramskoj stmosferi u bošnjačkom džematu u fransuskom gradu Cluses.

Akos.ba: Kakva je struktura vašeg džemata? Iz kojih dijelova BiH i domovinskih zemalja imate članove?

Džemat Cluses je jedan od devet džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Francuskoj. Osnovan je 2011. godine. Džemat je sastavni dio IZ u BiH kao dio njene bošnjačke diaspore. 

Džemat je registrovan kod nadležnih organa a svoj rad zasniva na poštivanju i primjeni Zakona Francuske, Ustava Islamske Zajednice BiH i Statutom Džemata. Ovaj džemat izgrađuje i održava 90 stalnih članova. Struktura džemata se sastoji od sljedećeg: Skupština džemata, predsjednik, potpredsjednik, sekretar i blagajnik. Kada su u pitanju sami članovi džemata, većinom se radi o ljudima bosanskog porijekla. To su između ostalog porodice koje dolaze iz gradova Tuzlanskog kantona, odnosno Podrinja kao i gradova poput Zvornika i Prijedora.  Pored toga, u našem džematu su zastupljene osobe porijeklom iz Crne Gore, Srbije kao i sa Kosova ali u znatno manjem broju.

Akos.ba: Koji su izazovi rada sa mladima s obzirom na asimilaciju?

Mekteb je početna i temeljna odgojno-obrazovna ustanova na nivou džemata u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini pa tako i u dijaspori. Povijesno gledano mekteb je imao zapaženu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu, koji je važio za prvi, elementarni i pripremni stupanj za dalje školovanje mladih gdje bi se izučavale osnove dini-islama.

Odgoj i obrazovanje u islamu imaju neizmjernu važnost. U pogledu ovoga Allah dž.š. u Kur`an-i-kerimu kaže: „Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!“ (Ez-Zumer, 9)

Da bismo se upisali na stranu onih koji pameti imaju, mi sa našom omladinom radimo svakodnevno. Tako da pored mektebske nastave, koja se održava u dvije grupe, omladina i mekteblije koji žele više znanja o vjeri mogu dolaziti na pouku u bilo koje vrijeme uz dogovor sa imamom. Mekteb broji blizu 70 vrijednih dječaka i djevojčica koji redovno pohađaju nastavu.

Kada su u pitanju mladi ljudi, to jeste adolescenti, ovdje postoji problem. Obzirom na sistem obrazovanja, gdje naša djeca u perodu dok pohađaju srednju školu imaju dodatnu obavezu dva dana u sedmici da rade, zapravo srednjoškolci imaju obaveznu praksu a ujedno i rad koji je plaćen. Time mladi ljudi osjete kako je zaraditi svoj novac, zatim dobivaju radnu naviku što uopšte i nije loše.

Problem nastaje, po svemu sudeći, onda kada na takvu djecu utjecaj vrše njihove kolege na poslu koji su pripadnici drugih konfesija, gdje im se na neki način brani ili u najmanju ruku ih se gleda drugačije ako su viđeni da klanjaju, odnosno obavljaju molitvu na radnom mjestu. Takva djeca, koja još uvijek nisu formirane ličnosti, nerijetko padaju pod utjecaj društva i okruženja što rezultira udaljavnjem od vjere i od onoga što vjera nosi sa sobom.

Akos.ba: Kako obilježavate bajram u vašem džematu?

Što se tiče bajrama, u našem džematu se on obilježava na tradicionalni bosnaski način. Džematlije dolaze na sabah namaz i ostaju u džamiji sve do bajram-namaza. U međuvremenu se prouči jasin kao i dova za bosanske šehide. Nakon toga imam pročita bajramsku hutbu reisu-l-ulme zbog važnosti održavanja veze džematlija sa svojim vrhovnim vjerskim autoritetom.

Kada se završi sama molitva bajram-namaza, džematije jedni drugima čestitaju blagdan a nakon toga uz kahvu i tradicionalne bosanske kolače koje spreme hanume, te uz ilahije i sevdalinke u prostorijama predviđenim za sastanke proslavljaju bajramski praznik.

Na samom kraju iskoristit ću priliku da svim vjernicima muslimanima u domovini i dijaspori čestitam bajram uz dove Allahu dž.š. da nam primi i ukabuli post i druga dobra djela, da nam oprosti grijehe i da nas proživi na Sudnjem danu a On zadovoljan sa nama. Allahumme amin!

Bajram Šerif Mubarek Olsun!