Izazov modernog doba: Je li danas moguće djecu maknuti od ekrana?

Djeca danas provode mnogo više vremena pred ekranima nego što bi trebala, potvrđuju mnoga istraživanja. No postavlja se pitanje je li problem u ekranima ili u preporukama kad je riječ o djeci.

Je li u današnje vrijeme – kad smo i privatno i poslovno okruženi računarima, tabletima, pametnim telefonima – realno očekivati od djece i mladih starosti od 5 do 17 godina da provedu svega dva sata dnevno ispred ekrana?

Roditelji svakodnevno vode bitke s djecom na nekoliko fronti, uključujući jelo, spavanje, domaću zadaću ili korištenje elektronskih uređaja. Iako su svjesni da i njihova djeca previše vremena provode čačkajući po raznoraznim uređajima, katkada nemaju snage za borbe i uvođenje restrikcija.

Kad je riječ o preporukama stručnjaka, s pravom se pitamo jesu li ona realna. Za djecu do dvije godine ne postoje nikakve preporuke, što će reći da najmlađi ni ne bi trebali provoditi vrijeme uz male ekrane, računare i sl. Djeca od dvije do pet godina ne bi trebala biti ispred ekrana više od jednog sata dnevno, dok se za djecu i mlade od 5 do 17 godina preporučuje najduža upotreba od dva sata dnevno.

Je li kucnuo čas da se stare preporuke ponovno evaluiraju?

Teorija govori jedno, a praksa nešto sasvim drugo. Većina istraživanja pokazuje da djeca i mladi provode daleko više vremena na računarima i ostalim uređajima od preporučenog. Dok jedna grupa naučnika smatra da je sazrio čas da se te preporuke ponovno ispitaju, druga strana i dalje gorljivo drži stranu gore propisanim preporukama.

Profesor Stephen Houghton iz Centra za poremećaje u djece i adolescenata na Univerzitetu Zapadne Australije (UWA) smatra da su „elektronski uređaji prijeko potrebni u današnje vrijeme“.

„Ljudi danas ne mogu živjeti bez računara, tableta, mobitela. Oni su dio života svih nas, pa tako i djece i mladih ljudi“, ističe Houghton.

Svjestan važnosti tehnologije i svega što s njome dolazi, profesor Houghton smatra da je danas izuzetno važno zauzeti rafiniran pristup u rješavanju tog problema. Umjesto da se slijepo držimo preporuka, moramo razgraničiti edukativne od needukativnih sadržaja, kao i upotrebu kod kuće i u školama.

Pretjerano korištenje uređaja negativno utječe na zdravlje

S druge strane, profesorica Jo Salmon sa Univerziteta Deakin, koautorica preporuka, smatra da ne bismo smjeli olahko odbaciti stare odrednice kad je riječ o propisanim satima korištenja uređaja samo zato što ih se teško pridržavati.

Budući da vrijeme provedeno pred ekranima utječe na fizičko, psihičko, socijalno i kognitivno zdravlje djece, preporuke su bazirane na čvrstim naučnim dokazima o utjecajima uređaja na svako od tih područja, ističe Salmon.

Fizičko zdravlje. Pretjerana upotreba uređaja povezuje se s manjkom fizičke aktivnosti, pretilošću, povećanim krvnim tlakom i ostalim krvožilnim bolestima i bolestima srca. Činjenica je da velik broj djece umjesto igranja i ostalih aktivnosti radije izabire sjedenje za računarom koje prati grickanje nezdravih grickalica.

Socijalno zdravlje. Upotreba uređaja povezana je sa siromašnim socijalnim angažmanom i smanjenjem broja pravih prijatelja u stvarnom životu.

Psihološko zdravlje. Pretjerano sjedenje ispred ekrana svih oblika i veličina povezuje se s manjkom samopoštovanja, a postoje dokazi da utječe i na razvoj depresije. No ne zna se što je prvo, koka ili jaje, odnosno javlja li se depresija nakon korištenja uređaja ili dijete/adolescent bježi u virtualni svijet zato što je depresivno.

Kognitivno zdravlje. Istraživanja pokazuju da ekrani utječu i na kognitivni razvoj. Sve je više djece koja imaju problema sa savladavanjem jezičnih vještina; leksika im je sve siromašnija. To se događa kada dolazi do smanjenja verbalne interakcije, primjerice kada računari i TV ekrani zamijene bebisitericu.

Salmon dodaje da se uz sve nabrojeno ne vodi dovoljno računa o tome koliki je utjecaj radiofrekvencijskih i elektromagnetskih zračenja.

Drugi koautor studije, profesor Michael Rosenberg, preporučuje roditeljima da se pokušaju držati nekoliko strategija kako bi smanjili broj sati ispred ekrana.

Šta roditelji mogu učiniti kako bi smanjili upotrebu uređaja

Pravila. Iako se pravila moraju poštovati, svaki roditelj mora biti upućen i svjestan specifičnih potreba svoga djeteta. Uzmite u obzir godine, školske obveze, način života itd. U osnovna pravila uključite konkretna poput „nema uređaja tokom jela“ i/ili „zabranjeno je koristiti uređaje u spavaćoj sobi za vrijeme spavanja“.

Svijest. Rosenberg savjetuje roditeljima da pokažu interes prema dječjim aktivnostima na različitim uređajima. Također moraju znati šta im djeca gledaju i koliko vremena provode ispred ekrana. Pobrinite se da djeca koriste računala, tablete, telefone na mjestima na kojima boravi cijela obitelj gdje ih možete nadzirati. Ne ustručavajte se postaviti pitanje šta trenutno rade. Ako vam ne žele reći i pokazati, znači da to ne bi trebali raditi.

Kontrolirana upotreba. Iako se Rosenberg ne slaže da djeci treba zabraniti upotrebu uređaja, itekako ističe važnost upotrebe alata koji roditeljima omogućuju veliku razinu kontrole nad time čemu djeca smiju pristupiti, skinuti ili pak kupiti online.

Potičite zdrave navike. Potičite djecu da budu fizički aktivna i da se druže s prijateljima uživo, u stvarnom životu.

Budite uzor. Prije svega budite uzor svome djetetu. Ako vi provodite previše vremena pred računarom i pametnim telefonom, ne možete očekivati od djeteta da se ponaša drugačije, ističe Rosenberg. Pripazite da ne govorite jedno a radite drugo.

klinfo.hr