Istražujemo: Kome se obratiti za naplatu štete uzrokovane poplavama
Nakon katastrofalnih poplava koje su zahvatile BiH štete će se mjeriti u milijardama KM. Iz tog razloga, a u cilju olakšavanja ove teške situacije građanima i kompanijama, eKapija.ba je istražila kojim institucijama se mogu obratiti kako bi eventualno naplatili nastalu štetu.
Kada se govori o Republici Srpskoj, Dijana Bijelić-Tadić,odvjetnica u odvjetničkom uredu “Sajić” iz Banja Luke, kaže da je ova oblast regulirana Zakonom o zaštiti i spašavanju u vanrednim situacijama ( objavljen u Službenom glasniku RS broj 121. od 25.12.2012.godine) koji utvrđuje set aktivnosti koje se provode u cilju otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda među koje spadaju i aktivnosti “procjene šteta i posljedica”.
Sukladno odredbi člana 56. navedenog Zakona, organi jedinice lokalne samouprave dužni su, kaže, imenovati komisiju koja će utvrditi štetu nastalu od elementarne nepogode i izvještaj o istoj dostaviti Vladi.
Vlada RS je za tu svrhu već imenovala komisiju koja će se baviti procjenom šteta na poplavljenim područjima ovog entiteta.
Naša sugovornica ističe da Komisija na razini jedinice lokalne samouprave u koordinaciji sa komisijom koju je imenovala Vlada vrši procjene nastalih šteta. Prema zakonu procjena šteta vrši će se prema jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od elementarnih nepogoda.
Napominje također da ukoliko pravna i fizička lica imaju zaključen ugovor sa osiguravajućim društvom, a koji uključuje naknadu štete za rizik od poplava (šteta prouzrokovana bujicama, podzemnim vodama i dr.), obvezni su nakon nastupanja osiguranog rizika isti prijaviti osiguravajućem društvu.
Bijelić-Tadić kaže da su provjerom kod osiguravajućih društava dobili informaciju da su zaposleni u društvima sami, nakon sticanja uvjeta, izašli na teren i izvršili fotografiranje osiguranih objekata, a sve u cilju pravilne procjene nastale štete.
Iz odvjetničkog ureda Sajić navode da ukoliko su pravna i fizička lica pretrpjela štetu od elementarne nepogode, a imaju ugovor o osiguranju od ove vrste rizika, dužni su o tome obavijestiti osiguravajuće društvo.
Savjetuju također građanima da se o postupku utvrđivanja visine štete i eventualne naknade obrate jedinicama lokalne samouprave i Komisiji za procjenu štete koju je imenovala Vlada Republike Srpske. ”Imajući u vidi zakonsku regulativu naš savjet je da se svi građani pogođeni poplavama obrate jedinicama lokalne samouprave i da shodno njihovim uputama postupaju kod procjene šteta”, kaže za eKapija.ba Bijelić-Tadić.
Isto pravilo za osiguravajuća društva vrijedi i za Federaciju.
Iz Federalne uprave civilne zaštite kažu nam da je Uredbom o metodologiji procjene štete propisano je da prvo predstavnici lokalne zajednice izlaze na teren sa svojim općinskim komisijama i nakon usvajana informacije na općinskom vijeću upućuju je na nadležnu federalnu razini vlasti.
O tome što građani trebaju prvo uraditi Dalila Efendić iz Federalne uprave civilne zaštite, kaže da je prva stvar podnošenje zahjeva općini koja dalje mora postupati prema predviđenima procedurama.
Napominje da će građani/kompanije moći podnostiti zahtjeve čim općine proglasi prestanak stanja prirodne nesreće.
Kako su već počele prijave štete pokazuje i informacija iz Privredne komore Republike Srpske iz koje ističu da je do sada već 61 kompanija iz područja zahvaćenih poplavama u RS prijavila štetu, ali taj broj ni izbliza nije konačan, jer se do poduzeća koja su najviše stradala još ne može doći. Očekuju da će broj u idućim danima biti još veći.
Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS, za eKapija.ba kaže da kompanije mogu prijaviti štete preko obrasca koji se nalazi na njihovoj web stranici www.komorars.ba.
Cilj ovih aktivnosti, je kako navodi, utvrđivanje konačne liste šteta koja će biti proslijeđena nadležnim institucijama.
Danijela Kozina
ekapija.ba
