Ismail Ćidić za Akos.ba: Afirmišimo vrijednosti naše domovine

U sklopu kampanje portala Akos.ba pod nazivom “Bosna i Hercegovina – moja domovina” sa ciljem promocije predstojećeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine, donosimo vam niz kratkih razgovora sa našim istaknutim intelektualcima, javnim, kulturnim, sportskih radnicima, studentima te privrednicima.

U nastavku pročitajte poruku Ismaila Ćidića, studenta na Internacionalnom univerzitetu Sarajevo i predsjednika Studentskog parlamenta ovog Univerziteta.

Razgovara: Sanadin Voloder

Akos.ba: U svojoj tisućljetnoj historiji Bosna i Hercegovina je prošla kroz mnogo toga. Međutim, uprkos svim nedaćama koje su joj stajale na putu naša domovina Bosna i Hercegovina je opstala prkoseći teškim vremenima. Šta za Vas predstavlja riječ domovina?

Ismail Ćidić: Domovina za mene, prije svega, predstavlja utočište. Nema drugog mjesta na svijetu gdje se čovjek može bolje afirmirati, ostvariti više prava i bolje se zaštititi nego u domovini. Mi, hvala Bogu, imamo sreću da imamo svoju domovinu. Postoje puno brojniji narodi od nas koji se nemaju gdje vratiti. Gdje god da dođu, u tuđini su. Istina, mi smo platili visoku cijenu da bismo imali ovo što danas imamo, ali to nam predstavlja i obavezu da budemo odgovorniji prema njoj u budućnosti.

Uvijek nastojim napraviti razliku između domovine i države. Država me više asocira na političko uređenje, dok je domovina sveobuhvatan, širi pojam. U segmentu „države“ možemo i moramo biti bolji. Optimističan sam i vjerujem da će nove generacije urediti i ovaj državnički dio. To nam je obaveza.

Akos.ba: Vaša poruka čitaocima portala Akos.ba povodom nastupajućeg Dana državnosti Bosne i Hercegovine?

Ismail Ćidić: Budući da nemamo službeni nacionalni program, od ranije imam nekoliko teza po kojima radim, a koje su u najboljem interesu naše domovine. Neke od njih su:

• Pročitati nešto iz historije Bosne i Hercegovine barem jednom mjesečno.
• Uvijek pisati puno ime domovine – Bosna i Hercegovina. Samo u rijetkim slučajevima pisati skraćenicu „BiH“. Hrvati ne pišu Hrv. niti Srbi pišu Srb. za svoje domovine.
• Koristiti što više riječi iz maternjeg jezika i uvijek insistirati na pravom imenu – bosanski jezik.
• Nikada za genocid u Srebrenici ne koristiti niti jedan drugi termin osim „genocid“, čak niti masakr niti pokolj. Samo su dva međunarodno priznata genocida u svijetu – genocid u Srebrenici i Ruandi (tri ako ručunamo i holokaust). Ne smijemo ponižavati svoje žrtve.
• Što više koristiti termin „Vlada“ za Vijeće ministara. Neprijatelji naše države nastoje kazati da Bosna i Hercegovina nema vladu na državnom nivou, što, gotovo po automatizmu, znači da država ne postoji. Vijeće ministara je ekvivalent za termin „vlada“ i preuzet je iz francuskog političkog sistema.
• Za predsjedavajućeg Vijeća ministara uvijek govoriti „premijer“. Razlozi su isti kao i za prethodnu tezu.
• Bez obzira što se radi o nametnutoj zastavi, ona ipak predstavlja našu državu. Svaka bosanska kuća mora imati barem jednu zastavu, pa makar se radilo i o naljepnici za vrata. Identificiranje sa simbolima države jača patriotizam.
• Na odgovorne političke i druge pozicije birati samo kvalitetne i kompetentne pojedince. Ne zaboravimo, oni nas zastupaju!
• Promovisati vrijednosti naše domovine gdje god se nalazimo.
• Uvijek krenuti od sebe i razmisliti šta možemo dati za opće dobro.

Akos.ba