Vi ste ovdje
Home > Ekonomija > Islamska ekonomija > Islamsko bankarstvo je velika razvojna šansa BiH

Islamsko bankarstvo je velika razvojna šansa BiH

Islamsko bankarstvo u cijelom svijetu, uključujući najrazvijenije zemlje Zapada, u nezadrživoj je ekspanziji. U Bosni i Hercegovini, iako kroz Bosna Bank International (BBI) postoji već 15 godina, islamsko bankarstvo još nije ozakonjeno. Zbog čega je to tako, kolike su šanse da se takva kratkovidost nadležnih uskoro izliječi i koji bi bili glavni benefiti zaživljavanja islamskog bankarstva u BiH, u razgovoru za Business magazine objašnjava prof. dr. Šukrija Ramić, izvršni član Šerijatskog odbora BBI.

Razgovarao: Armin Zeba

 Nakon krize 2008. godine, kada je islamsko bankarstvo pokazalo veliku otpornost,  papa Bendikt XVI preporučio je svojim sljedbenicima da se ugledaju na muslimane u finansijskom poslovanja, a američki predsjednik Barack Obama inicirao je zakone o većoj kontroli banaka, koji su kompatibilni sa šerijatskim zahtjevima, posebno u sferi transparentnosti i zaštite potrošača

Amandmani o islamskom bankarstvu godinama čekaju usvajanje

Od 1963. godine, kada je u Egiptu osnovana prva islamska banka, bankarstvo zasnovano na šerijatskim principima bilježi kontinuiran razvoj, koji je naročito ubrzala posljednja globalna recesija, koja je natjerala svjetske, u prvom redu  zapadne političke lidere i ekonomske eksperte na traženje novih modela za očuvanje stabilnosti finansijskih sistema. Kao najefikasnije rješenje iskristaliziralo se islamsko bankarstvo, čija ubrzana emancipacija na svjetskoj sceni trenutno se ogleda u više od 350 islamskih banka u stotinjak zemalja, čiji ukupan kapital se mjeri bilionima američkih dolara. Osim onih koje osnivaju muslimani, sve je veći broj zapadnih multinacionalnih banaka koje klijentima nude bankarske usluge usklađene sa Šerijatom. Američke Citibank, JP Morgan Chase i Goldman Sachs, britanske HSBC i Barclays, francuske BNP Paribas i Societe Generale, njemačke Commerzbank i Deutsche Bank, švicarski UBS…, osnovale su svoje poslovnice u muslimanskim zemljama, gdje putem takozvanog Islamic windowsa svojim klijentima nude halal bankarske proizvode. Istovremeno, raste i broj islamskih banaka osnovanih na Zapadu, kojih u SAD ima 38, Velikoj Britaniji 23, Njemačkoj i Švicarskoj po pet, Luksemburgu četiri…

Interesantno je da je u našem okruženju jedino Kosovo, u maju 2012. godine, u Zakonu o bankama ozakonilo islamsko bankarstvo

Bosnu i Hercegovinu, međutim, taj trend za sada zaobilazi. Kod nas djeluje samo jedna islamska banka – Bosna Bank International (BBI), koja je ujedno jedina banka u jugoistočnoj Evropi koja posluje po islamskim finansijskim principima. Šta je osnovna prepreka zaživljavanju islamskog bankarstva u BiH, koje još nije čak ni zakonski uokvireno te koliko bosanskohercegovačka ekonomija i društvo u cjelini gube usljed tog hendikepa, u razgovoru za Business magazine pojašnjava prof. dr. Šukrija Ramić, izvršni član Šerijatskog odbora BBI.

London se ponosi što je centar islamskog bankarstva, ističe Ramić

BM: S obzirom na to da je BBI jedina banka u BiH koja posluje po principima islamskog bankarstva, a da, s druge strane, u našoj zemlji nije zakonski definiran taj oblik finansijskog poslovanja, u kojoj mjeri i na koji način BBI uspijeva uskladiti svoje poslovanje sa normama islamskog bankarstva i onima koje podrazumijevaju važeći bh. zakoni?

RAMIĆ: Na početku, mislim da je od koristi pojasniti kako poslovanje u skladu sa islamskim principima znači poslovanje u okviru halal proizvoda i usluga, dakle bez kamate, svinjetine, alkohola, prostitucije, pornografije, kockanja, duhanskih proizvoda itd., na jedan transparentan način, bez prevare i pretjeranog rizika. Takvo poslovanje u nemuslimanskom svijetu poznato je kao etičko poslovanje i njemu, recimo u Velikoj Britaniji, teži većina poslovnog svijeta, bilo da su muslimani ili da nisu.

Što se islamskog bankarstva tiče, njegovo osnovno svojstvo zahtijeva da se novac ne daje na kamatonosnoj osnovi i da banka ne zarađuje na samom novcu. Da bi se to postiglo, novac mora biti pokriven halal materijalnim vrijednostima ili halal uslugama, što znači da se u islamskom bankarstvu uvijek radi o realnom biznisu, koji podrazumijeva nastajanje novih vrijednosti i korisnih usluga.

Slijedeći to pravilo, BBI banka finansira kupovinu prevoznih sredstava, kuća, stanova, mašina, stoke, zemlje, učestvuje u realizaciji različitih projekata, turističkih putovanja, školovanja i tome slično. Banka to uobičajeno čini kroz partnerstvo, tako što finansira nabavku predmeta finansiranja, da bi korisnik finansiranja u budućem periodu, kroz mjesečne rate, otkupljivao njeno učešće (vlasništvo u predmetu finansiranja).

U periodu dok je banka partner u predmetu finansiranja, korisnik finansiranja će banci, shodno dogovoru, plaćati rentu (najamninu). Ta renta može biti manja ili veća od kamate koju bi korisnik plaćao da je uzeo kredit u konvencionalnoj banci. Imajući u vidu nepostojanje adekvatnog zakonskog rješenja, predmet finansiranja se u startu registrira na korisnika, s obzirom na to da zakon tu transakciju ne može prepoznati kao jednu i dva puta bi je oporezovao. Duplo oporezivanje bi proizvod učinilo puno skupljim i totalno nekonkurentnim.

Nepostojanje zakona čini da državne institucije vode zaradu BBI banke, ostvarenu kroz rentu (najamninu), kao kamatu. To ne predstavlja suštinski problem, jer u islamskom pravu bitna je suština i namjera, a ne forma i riječi.

Želim posebno naglasiti da BBI banka strogo vodi računa da sredstva koja plasira idu za finansiranje halal namjene ili usluge i da je njen profit generiran iz stvarnog halal biznisa i stvarne halal usluge.

BM: U kontekstu prethodnog pitanja, u kojim segmentima BBI posluje potpuno u skladu sa šerijatskim principima, a u kojim je njeno poslovanje bliže konceptu konvencionalnog bankarstva? S tim u vezi, koje konkretne zakonske izmjene i dopune su nužne kako bi islamsko bankarstvo u BiH zaživjelo punim kapacitetom?

RAMIĆ: Poslovanje BBI banke u potpunosti je u skladu sa islamskim principima poslovanja ukoliko se ispune sljedeći uslovi: a) da menadžment banke uradi što je u njegovoj moći na uvođenju zakona o islamskom bankarstvu, b) da uposlenici ispoštuju propisane procedure za svaki proizvod, c) da se koriste ugovori odobreni od Šerijatskog odbora.

Što se tiče sličnosti s konvencionalnim bankarstvom, tu je potrebno otkloniti jednu nedoumicu. Naime, treba znati da mnogi proizvodi konvencionalnog bankarstva ispunjavaju većinu zahtjeva islamskog bankarstva. Tako sva namjenska kreditiranja u konvencionalnom bankarstvu, gdje je namjena halal, kada bi imala svoj poseban halal portfolio (koji bi u potpunosti poslovao na halal principima), šerijatski ispravan ugovor i ispunjen poneki dodatni uslov, bila bi u skladu sa islamskim načinom poslovanja.

Dakle, sličnost kod nekih proizvoda konvencionalnog i islamskog bankarstva ne treba da bude zbunjujuća. Također, treba znati da se cijena najamnine može izraziti u procentima, tako da znak za procenat (%) ne znači nužno da se radi o kamati. Prema tome, kada BBI banka visinu profitne marže izrazi u procentima (%), treba znati da to nije kamata, nego visina zarade koju Banka ostvaruje.

Što se tiče zakonske regulative, rekao bih da nju samo treba dopuniti. Prvi korak može biti ukidanje duplog oporezivanja, tako da banka može finansirati klijente kroz kupoprodaju predmeta finansiranja.

Interesantno je da je nakon krize 2008. godine, kada je islamsko bankarstvo pokazalo veliku otpornost,  papa Bendikt XVI preporučio svojim sljedbenicima da se ugledaju na muslimane u finansijskom poslovanja, a američki predsjednik Barack Obama inicirao je zakone o većoj kontroli banaka, koji su kompatibilni sa šerijatskim zahtjevima, posebno u sferi transparentnosti i zaštite potrošača.

U tom pravcu išle su i izmjene zakona o bankama i u BiH.

BM: Koliko je BBI uključena u pripremu novih entitetskih  zakona o bankama, prvenstveno u smislu sugestija vezanih za islamsko bankarstvo?

RAMIĆ: BBI banka je do sada tri puta inicirala izmjenu zakona u saradnji sa parlamentarcima i Udruženjem banaka BiH. Tako je Parlament FBiH na 18. sjednici održanoj 13. aprila 2005.  usvojio Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o bankama FBiH u tekstu amandmana podnijetog od strane poslanika Izudina Kešetovića, u smislu da se iza člana 39. dodaje stav 2. koji glasi: “Banke koje posluju na islamskim principima mogu u svom poslovanju koristiti proizvode islamskog bankarstva (kupoprodaja sa maržom, lizing i zajedničko ulaganje) ali samo u svrhu kreditiranja-finansiranja klijenata banke”.

Drugi pokušaj izmjene bio je 20. novembra 2007. godine. Predloženi amandman je glasio: ”Banke mogu u svom poslovanju koristiti proizvode islamskog bankarstva (kupoprodaja sa maržom, lizing i zajedničko ulaganje) ali samo u svrhu kreditiranja-finansiranja klijenata banke.”

Treći pokušaj bio je krajem 2011. godine, preko Udruženja banaka BiH. Predloženi amandman je glasio: ”Banke mogu u svom poslovanju koristiti proizvode zasnovane na partnerstvu i kupoprodaji ali samo u svrhu kreditiranja-finansiranja klijenata banke.”

Kada je Vlada FBiH u septembru 2016. stavila u proceduru donošenje novog Zakona o bankama, BBI se uključila i poslala svoj prijedlog dopune zakona, koji je istovjetan prijedlogu  iz 2011. godine…

BM: Šta vidite kao osnovni razlog što islamsko bankarstvo, mada je kroz BBI već duže od 15 godina prisutno u BiH, još uvijek nije zakonski uokvireno, pogotovo ako se ima u vidu njegova globalna, odnosno ekspanzija u zapadnom svijetu?

RAMIĆ: Glavni razlog je činjenica da predstavnici naroda, koji su glasali protiv, nisu imali snage izdići se iznad dnevne politike i posmatrati islamsko bankarstvo isključivo kroz ekonomsku korist. Onoga trenutka kada oni smognu snage da islamsko bankarstvo tako posmatraju, BiH će dobiti zakonski okvir za tu vrstu bankarstva.

London se ponosi što je centar islamskog bankarstva i nastoji da tu poziciju zadrži i nakon Brexita. Većina vodećih zemalja u svijetu otvorile su vrata islamskom bankarstvu, poput Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Rusije. Čak i zemlje koje su malo oklijevale, poput Francuske, Njemačke i Indije, uvidjevši prednosti i šanse i savremena kretanja, zakonski su omogućile islamsko bankarstvo (interesantno je da je u našem okruženju jedino Kosovo, u maju 2012. godine, u Zakonu o bankama ozakonilo islamsko bankarstvo).

Nadati se da će i BiH u tekućoj proceduri izmjene zakona o bankama uhvatiti korak s ostalim svijetom i da neće ostati u zadnjem vagonu u Evropi.

Želim istaknuti da bi donošenjem zakona o islamskom bankarstvu BBI banka bila stavljena u ravnopravan položaj sa drugim bankama. Tada bi mogla u punom kapacitetu koristiti neke vrlo popularne proizvode, kao što je kupoprodaja sa poznatom profitnom maržom, a implementacija drugih proizvoda bila bi dosta lakša i sa manje izdataka.

BBI banka očekuje da će se nosioci zaknodavne vlasti kod nas izdići iznad dnevne politike i da će donijeti zakon koji će omogućiti da sve banke u BiH mogu koristiti proizvode islamskog bankarstva, bilo da nose prefiks islamske ili konvencionalne.

BM: U kojoj mjeri je BiH kadrovski spremna za širu primjenu islamskog bankarstva – koliko se ta vrsta bankarstva izučava na ovdašnjim visokoškolskim institucijama?

RAMIĆ: Situacija je dosta povoljnija u odnosu na 2000. godinu, kada je BBI počela s radom.

Islamsko bankarstvo se danas, na različitim nivoima, izučava na većini ekonomskih fakulteta i visokih ekonomskih škola u BiH i njenom okruženju. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu otišao je najdalje. Pri fakultetu djeluje Centar za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije, a zajedno sa Bolton univerzitetom iz Velike Britanije i BBI bankom, Ekonomski fakultet već nekoliko godina organizira postdiplomski studij iz islamskog bankarstva na engleskom jeziku.

Ukoliko islamsko bankarstvo uspješno prođe zakonsku proceduru, pretpostavljam da će nove banke doći na naše tržište, a postojeće konvecionalne će možda otvoriti takozvane prozore (windowse) koji će nuditi proizvode islamskog bankarstva.

Kao odgovor na sve to, pretpostavljam da će obrazovne institucije uvesti dodatne programe, kako bi udovoljile potrebama tržišta, jer će se potreba za osobama koje poznaju islamsko bankarstvo povećati.

BM: Šta biste izdvojili kao glavne benefite koje bi država BiH mogla imati od islamskog bankarstva, posebno kada je riječ o (su)finansiranju velikih infrastrukturnih projekata poput, recimo, izgradnje autoputa?

RAMIĆ: Za dolazak velikh investicija iz islamskog svijeta nije uvijek presudno postojanje islamskog bankarstva. Ujedinjeni Arapski Emirati danas u Srbiji i Crnoj Gori investiraju milijarde dolara, iako kod tih naših susjeda islamsko bankarstvo još uvijek nije ozakonjeno. Međutim, siguran sam da bi se bogati arapski investitori komotnije osjećali kada bi vidjeli da islamske banke kod njih normalno posluju, jer, nema sumnje, da se svaki čovjek ljepše osjeća kada vidi da ljudi oko njega poštuju njegovu kulturu, vjeru, mišljenje…

Ipak, treba imati na umu da ima puno investitora kojima je to osnovna prepreka zbog koje ne investiraju na određenom tržištu. Znam da je nekoliko islamskih banaka najavljivalo svoj dolazak u BiH i neke druge balkanske zemlje. To se još uvijek nije desilo, a glavni razlog je, vjerovatno, nepostojanje zakonskog okvira koji regulira islamsko bankarstvo.

Neiskorištenog kapitala koji je dostatan za najveće infrastrukturne projekte, a koji sebi traži odgovarajuću priliku, ima jako puno, posebno u zemljama Arapskog zaljeva. Zbog nemira na tom području taj kapital užurbano traži sigurnije mjesto i veoma je povoljan.

BiH još uvijek ima priliku da bude mjesto gdje će dio tog kapitala naći svoj mir i šansu za oplodnju. U tom kapitalu je prilika za BiH da ubrza svoj razvoj.

BM: S druge strane, koje su osnovne prednosti islamskog bankarstva kada je riječ o klijentima-privrednim subjektima i stanovništvu?

RAMIĆ: Mislim da bi razvoj islamskog bankarstva pojačao zdravu konkurenciju na tržištu, a zdrava konkurencija uvijek je korisna.

Nadalje, dostupnost kapitala bila bi veća, cijene bi sigurno bile povoljnije, a usluge kvalitetnije. Sve to, u cjelini, donijelo bi korist korisnicima finansiranja, a preko njih benefiti bi došli i do šire društvene zajednice.

BM: Kako komentirate primjedbe pojedinih kritičara BBI, koji tvrde da su “poslovni ugovori, aktivnosti i transakcije BBI banke zasnovani na kamatnom sistemu“?

RAMIĆ: Šerijatski odbor BBI banke, u kojem se nalaze i svjetski renomirani stručnjaci iz ove oblasti, garant je da banka posluje u skladu s islamskim principima. U šerijatskom odboru, od osnivanja banke, je i reisu-l-ema Islamske zajednice u BiH, tako da bosanskohercegovački muslimani imaju dodatnu sigurnost u tom pogledu.

Što se kritika tiče, svaka dobronamjerna kritika je dobrodošla, bez obzira od koga i odakle dolazila. Koristim priliku da pozovem sve kritičare BBI banke da joj pomognu u implementaciji principa islamskog bankarstva, tako što će, za svaki nedostatak koji uoče, ponuditi konkretna rješenja, koja je moguće provesti u djelo. BBI je u potpunosti otvorena u tom pogledu i ona želi unapređivati svoj rad, posebno na polju implementacije islamskog bankarstva.

Ukoliko kritičari nemaju rješenja koja je moguće provesti u praksi, onda, sa šerijatskog aspekta gledano, njihove kritike nisu utemeljene.

Kritika bez nuđenja konkretnog rješenja je beskorisna, rušilačka i kontraproduktivna. Njen jedini rezultat je rušenje onoga na čemu neko mukotrpno radi, a to nije korektno, bez obzira od koga dolazilo. Otuda dobronamjernost kritičara, koji ne nude konkretna rješenja provodiva u praksi, postaju upitna. Nadam se da će se njihov pristup promijeniti i da će umjesto puke beskorisne kritike, početi nuditi odgovarajuća rješenja i pomagati na implementaciji tih rješenja.

 

 

 

Bussines magazin

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top