Islamska vjeronauka u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg dobiva sigurnu pravnu osnovu
Uvođenje islamske vjeronauke u njemačke državne škole ima dug historijat. Prvi počeci se vežu za 80-te godine prošlog stoljeća kada je vjeronauka održavana u određenim pokrajinama u sklopu dopunske nastave na turskom jeziku.
Sve češći zahtjevi muslimana da se vjeronauka uvede u škole kao redovan predmet su doprinijele pokretanju eksperimentalnih modela sa ograničenim vremenom trajanja. Od 2006. godine je i na pokrajini Baden-Württemberg pokrenut pilot projekat koji je trebao da se okonča u 2010. godini, međutim, pošto se nije moglo doći do adekvatnog rješenja, ovaj projekat je produžen na četiri godine, a nakon toga na još četiri što ukazuje na kompleksnost pomenute tematike. U ovom projektu islamske zajednice su imale savjetodavnu funkciju.
U 2018. godini kada je isticao dvaneastogodišnji eksperimentalni model vjeronauka je trebala prijeći u nadležnost islamskih zajednica, međutim, Ministarstvo za kulturu je donijelo odluku da islamske zajednice u strukturalnom i organizacionom smislu još ne ispunjavaju uvjete za preuzimanje nadležnosti nad vjeronaukom. Islamske zajednice Turska islamska unija za vjerska pitanja (DITIB),[1] Islamska zajednica Baden-Württemberg (IGBW),[2] Savez islamskih kulturnih centara (VIKZ)[3] i Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj (IGBD)[4] koje sačinjavaju savjetodavno vijeće su zahtjevale da se vjeronauka ne vodi kao pilot projekat nego da se uvede kao redovan predmet na državnim školama. Kao odgovor na ovaj zahtjev Ministarstvo za kulturu je razvilo jedan poseban koncept u vidu fondacije koju je nazvala „Sunijsko školsko vijeće“. Nakon niza pregovora i usaglašavanja tačaka statuta premijer vlade Baden-Württemberga Winfried Kretschman[5] je zatražio da se islamske zajednice izjasne u vezi davanja podrške ovom projektu. Uslijedila su savjetovanja islamskih zajednica sa svojim centralama kako na regionalnom tako i na saveznom nivou. Dvije islamske zajednice DITIB i IGBW su se izjasnile da ne prihvataju saradnju u navedenom projektu, jer je shodno njihovom mišljenju način rada fondacije protiustavan i zadire u pravo na samoodlučivanje kao i da predstavlja miješanje države u unutarnja vjerska pitanja. Ostale dvije zajednice VIKZ i IGBD uz uvažavanje mišljenja DITIB-a i IGBW-a su se izjasnile da prihvataju saradnju u navedenom projektu izrazivši svoju žalost zbog njihovog odstupanja iz projekta. Aktivnosti na formiranju fondacije su nastavljane sa pomenute dvije organizacije i već od septembra 2019. godine sa početkom nove školske godine će započeti sa radom.
Na zasjedanju Ministarskog vijeća 16. jula 2019. donešena je odluka da islamska vjeronauka sunijskog karaktera, (koja je do avgusta 2019. funkcionisala kao model projekat) se nastavlja i da se od 1. avgusta osniva fondacija javnog prava koja će upravljati procesom islamske vjeronauke.
Premijer vlade Baden-Württemberg gospodin Kretschmann je tim povodom izjavio: “Sa fondacijom “Sunijsko školsko vijeće”, islamsko religiozno obrazovanje sunijskog karaktera u Baden-Württembergu postavljeno je na zdravu i pravno sigurnu osnovu i dobija čvrste organizacione okvire. Mi idemo novim putem koji je do sada jedinstven u Njemačkoj. Religijsko obrazovanje omogućava učenicima da se pridržavaju vjerskog kodeksa u skladu sa svojom konfesijom. Ono doprinosi toleranciji i prihvatanju različitosti u školi i na taj način doprinosi vjerskom i kulturnom razumijevanju i socijalnoj koheziji.”
Ministar za kulturu dr. Susanne Eisenmann je izjavila: “Za nas, ovaj put je važan signal na nekoliko načina, prije svega ovim se signalizira da građani muslimani sa svojom vjerom pripadaju ovom društvu kao što i islamska vjeronauka pripada školi a ne džamijama u pozadini dvorišta. Islamska vjeronauka je velik uspjeh i nailazi na dobar prijem kod učenika, roditelja i škole. S tog razloga je za nas kao vladu bitno da ovoj ponudi pružimo održiv okvir koji uzima u obzir visoke zahtjeve njemačkog Ustava. Islamska vjeronauka mora ispunjavati obrazovne standarde kao i da se izobrazba muslimanskih vjerskih učitelja sprovodi na našim univerzitetima koji moraju biti znanstveno i pedagoški osposobljeni, a sve ovo navedeno mora počivati na temeljima slobodnog demokratskog Osnovnog reda. Sa fondacijom kao nosiocem vjeronauke, Baden-Württemberg je primjer za cijelu Njemačku.”
Kretschmann je naveo da će sa VIKZ i IGBD sklopiti ugovor, koji uključuje i statut Fondacije. Ugovor će da važi sve do 2025. godine. Takođe je istakao da se ovim modelom postiže dobra i stabilna ravnoteža tj. državno utemeljena fondacija sa statusom javnog prava, a sa druge strane se postiže ustavno neophodna religijska neutralnost, čime će sunijske islamske organizacije biti uključene u ovaj proces. Sve do 2025. godine muslimani neće moći preuzeti nadležnost nad vjeronaukom, dok se ugovor na završi, ili neka od zajednica dobije status javno-pravnog tijela, što je trenutno usljed loših političkih veza između Turske i Njemačke za muslimane samo jedan imaginarni pojam.
Gospođa Eisenmann je istakla da “Sa osnivanjem fondacije, mi stvaramo instituciju koja će biti odgovorna za islamsko religijsko obrazovanje za sve vrste škola, uključujući i obrazovanje vjerskih učitelja. Centralno je da su odgovornosti za konfesionalna pitanja u školama i na univerzitetima objedinjeni“. Fondacija će biti odgovorna za pedagoške islamske fakultete od samog početka, a nakon prelaznog perioda od jedne godine od prvog avgusta 2020. godine, Sunijsko školsko vijeće će biti nadležno i za Centar za islamsku teologiju na Univerzitetu u Tübingenu.
Fondaciju će da sačinjava upravni odbor i arbitražna komisija. Zadaci odbora su da nadzire rad fondacije, donosi odluke, izrađuje obrazovne planova, donosi odluke o nastavnom materijalu i vjerskim udžbenicima kao i odluku o tzv. Idžazi (dozvoli za izvođenje islamske vjeronauke). Odbor se sastoji od pet osoba i njihov mandat je tri godine.
U upravni odbor ulaze po jedan predstavnik ispred islamskih zajednica, kao i tri neovisna člana koji bivaju predloženi od strane Ministarstva i uz saglasnost islamskih zajednica izabrani. Arbitražnu komisiju sačinjavaju tri renomirana islamska teologa koje takođe Ministarstvo predlaže, a islamske zajednice odabiru. Arbitražna komisija ima zadatak, ako je potrebno da ispita odluku Odbora u teološkim i pravnim pitanjima ili da je vrati na ponovno usaglašavanje.
Upravni odbor sačinjavaju sljedeće osobe:
Bilal Hodžić – IGBD;
Seyfi Ögutlü – VIKZ;
Emina Čorbo Mešić;
Zekerija Sejdini;
Akin Aslan.
Arbitražnu komisiju sačinjavaju:
Bülent Ucar;
Osman Isfen;
Tarek Badawia.
„Sa fondacijom – kako kaže Eisenmann – mi razvijamo prethodni model projekta i stvaramo perspektivu za budućnost religijskog obrazovanja kako bismo dodatno proširili ovu važnu ponudu. Takođe šaljemo jasan signal u vezi nastavka islamske vjeronauke za učenike i nastavnike, ali takođe štitimo one koji već rade kao nastavnici ili su započeli studije“.
Trenutno, oko 6.000 učenika u skoro 90 škola pohađa islamsku vjeronauku kao redovan predmet (oko četiri posto). Obuka nastavnika se odvija na pedagoškim fakultetima u Freiburgu, Karlsruheu, Ludwigsburgu i Weingartenu, kao i na Univerzitetu u Tübingenu.
Bilal Hodžić
igbd.org
