Vi ste ovdje
Home > Uncategorized > Iseljavanje iz istočne Hercegovine: Nikome nije drago otići, ali moraju

Iseljavanje iz istočne Hercegovine: Nikome nije drago otići, ali moraju

Piše: Vera Soldo

Statisike pokazuju da na najaktualnije pitanje u BiH ‘ostati ili otići’, mnogi imaju odgovor – odlučuju se na odlazak. Odlazak pogađa i jednu od najmanjih i najmlađih općina u BiH – Berkoviće, javlja DW.

Iz ove općine, s tek nešto manje od 2.300 žitelja, prema podacima Unije za održivi povratak i integraciju BiH, u posljednje tri godine iselilo je 40 obitelji. Kao i ostali dijelovi BiH, ni istočna Hercegovina nije “imuna” od potrage za zaposlenjem i boljim životom. Primjerice, Trebinje je ostalo bez čak 125 obitelji, Nevesinje njih 80, Bileća 73, Gacko 70….

U Berkovićima, nekada najnerazvijenijoj mjesnoj zajednici općine Stolac niče pravo, malo naselje i pruža se nova cesta, a ljetnu tišinu i uspavanost remeti tek pokoje vozilo. Ipak, mnogi mladi odlučuju se na odlazak, a njihov “pravac” najčešće je Banja Luka, Beograd, Pale, ali i razvijene zapadne zemlje.

Prinuđeni otići

Još samo mjesec i pol preostalo je do prvih fakultetskih dana u Banja Luci za 21-godišnjeg Branka Ivaniševića koji ljeto provodi u svome mjestu.

On je tek upisao prvu godinu politologije na banjalučkom fakultetu. Na pitanje hoće li se vratiti u svoj rodni kraj ili i on jedva čeka ‘dati petama vjetra’, za DW kaže: “Ako mi se pruži prilika za ostanak, život i rad, ne bih nikako išao iz Berkovića. Nikome nije drago jer mora otići iz svog mjesta. Mislim da se odlazi jer se prinuđeno otići, a ne zato što je to neki novi hir”.

Ovaj budući politolog član je i Upravnog odbora vrlo aktivnog Udruženja omladine Berkovići. Mladi ovog mjesta organiziraju turnire u nogometu, košarci, ali i seminare. Među njima posljednji u suradnji s Nansen dijalog centrom naziva ‘Aktiviraj se, budi društveno koristan’.

“Važna je društvena korisnost. Lakše je otići u veliki grad i zaposliti se, ali mladi uz više angažiranosti ipak mogu doprinijeti ostanku”, zaključuje on.

‘Ništa bolje, a ni lošije od ostalih’

No, mladih je sve manje jer neumoljiva statistika Matične službe ove općine, kao i u mnogim bh. sredinama, pokazuje vladavinu ‘bijele kuge’, izumiranja stanovništva. Prošle godine rodilo se novih 15, ali preminulo 25 žitelja i tek je oko 80-ak srednjoškolaca.

“Što se tiče prirodnog priraštaja i migracija stanovništva, u općina Berkovići nije ništa bolja ili lošija od ostalih općina. To je trend kao što je i na razini entiteta Republika Srpska i BiH. Mi smo svjesni problema migracija, a kod nas se ogleda najviše u mladima koji, odlazeći na školovanje, rijetko da se vraćaju”, kaže za DW Bojan Samardžić, zamjenik načelnika Općine Berkovići, držeći da broj od 40 iseljenih obitelji ipak nije u potpunosti točan.

Perspektivu vidi u obećavajućem povećanju broja zaposlenih u privredi, i to zahvaljujući ulagačima na polju energetike, eksploataciji kamena koji se izvozi čak do Kine, projektu vjetroparka koji će donijeti koncesiju od pola milijuna KM, skoro pola općinskog proračuna, ali i nova rada mjesta.

Hoće li to biti dovoljno za sprječavanje iseljenja mladih i kako vidi budućnost ovog mjesta?

“Slijedimo strategiju razvoja općine 2016.-2025. u kojoj smo dali odgovor kako vidimo Berkoviće do 2025., a vidimo ga kao uređen, suvremen gradić sa dobro povezanim naseljima, poduzetničkim stanovništvom i gospodarstvom i dobro očuvanoj životnoj sredini”, ipak s entuzijazmom govori zamjenik načelnika ove općine s pretežito starijim stanovništvom, a ujedno najmlađim općinskim rukovodstvom.

Načelnik, njegov zamjenik, predsjednik i potpredsjednik skupštine, nisu stariji od 33 godine. “Možda je to i razlog što se maksimalno trudimo unaprijediti život u našoj lokalnoj zajednici kako bi ljudi ovdje vidjeli budućnost”, zaključuje Samardžić.

Iselilo čak 95.000 obitelji

Ali budućnost u BiH mnogi ne vide, a iseljavanje je, kako to tvrdi za DW Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, poprimilo alarmantne dimenzije.

“U proteklih mjesec dana naših 150 volontera išlo je u 36 općina razgovarati s mladima da nije tek tako jednostavno otići na osnovu nekih lijepih priča. I dalje vlada metež po tom pitanju, tempo odlazaka je za nijansu smanjen, ali to ne znači da je to zasluga naših institucija”, kaže ona.

Ona je za DW iznijela najnovije i poražavajuće podatke o iseljavanju te kaže da je od sredine 2013., zaključno sa 2017. godinom, iz BiH iselilo čak 95.000 obitelji. Brojka je višestruko uvećana jer se radi i o obiteljima s dvoje ili troje, pa i četvoro djece.

“Ovo iseljavanje može se podijeliti u nekoliko faza. Na one koji su iselili i rade, one koji se nisu mogli snaći, ali i one koji se pripremaju otići bez obzira što imaju zaposlenje i, na kraju, one koji su na odlazak primorani zbog financijske potrebe”, zaključuje ona.

ins

Akos.ba pratite putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook | Instagram | Twitter.

Top