Hutba reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića u Goraždu

Hutba reisu-l-uleme Husein ef. Kavazovića u Goraždu

U okviru posjete Muftiluku goraždanskom, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović je održao hutbu i predovdio džuma-namaz u džamiji Kajseriji u Goraždu. Jučerašnju hutbu reisu-l-uleme prenosimo u potpunosti:

 Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo, od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela.

Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah Bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov Poslanik, koga je On uistinu poslao da radosnu vijest donese i da opomene, prije nego što nastupi Sudnji čas.

Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom poslaniku na pravom je putu, a onaj ko se – Njemu i Njegovom poslaniku – ne pokorava, u velikoj je zabludi.

Molimo Allaha, našeg Gospodara, da nas uvrsti među one koji se Njemu i Njegovom Poslaniku pokoravaju, koji slijede Njegovo zadovoljstvo i koji se čuvaju Njegove srdžbe. Mi smo Njegovi i Njemu pripadamo.

Draga braćo i sestre!

Život je često pozornica neznanja i poprište nepravde. Povijest pamti teške i krvave obračune, iznevjerena povjerenja, ugnjetavanja od strane moćnih i zulum dušmana. Uprkos tim teškim udesima, vjernici su gradili svoju kulu od iskrene vjere i nepomućene svijesti o univerzalnom dobru, koja je bila njihovo sigurno utočište. U svijest vjernika Allah je postavio granicu koja je vidljiva, koju vjernik opaža okom i osluškuje uhom: „Dobro i zlo nisu isto! Na zlo dobrim uzvrati, pa će ti neprijatelj tvoj odjednom prisni prijatelj postati“. (Fussilet, 34).

U međusobnim odnosima vjernici postupaju blago, s puno razumijevanja, praštanja i prelaženja preko uvreda. Srdžba nije stanište u kojem obitava njihova duša, a poriv za osvetom gasi se strpljenjem i praštanjem.

Jedanput je Poslanik, a.s., upitao svoje ashabe: „Koga među vama smatrate snažnim i jakim?“ Odgovor je bio: „Onoga koga ljudi ne mogu savladati“. Na to je Poslanik uzvratio: “Ne, nije taj, nego onaj koji se suzdrži u srdžbi.“ (Prenosi Muslim)

Naša priroda nalaže nam da tražimo zadovoljenje pravde. Ljudi zahtijevaju da se na zulum i nepravdu uzvrati snagom koja bi ispunila želju za osvetom. Vjera nas uči da i praštanje i podnošenje imaju granice, koje moraju biti uspostavljene radi ravnoteže i odvraćanja od nepravde. „Na nepravdu se može uzvratiti istom mjerom. Onoga koji oprosti i izmiri se Allah će nagraditi. On, uistinu, ne voli one koji nepravdu čine.“ (Eš-Šura, 40)

Odupirati se ugnjetavanju je zahtjev kojeg Kur’an upućuje pred zajednicu muslimana. Istovremeno, na individualnom planu, Kur’an podstiče strpljenje, praštanje i činjenje dobra ljudima. Naš Poslanik je rekao: „Ko priguši srdžbu, a u stanju je da je ispolji, Allah će ga na Sudnjem danu pozvati da stane na čelo svijeta“… (Ebu Davud)

Blagost i praštanje su vrline koje islam razvija u vjernicima, a nikako slabost ili bojažljivost, kako neki vole da kažu. Poslanik nas je uputio: „Budi blag prema onome ko se prema tebi bezobzirno ponaša, praštaj onome ko ti čini nepravdu, daji onome ko tebe lišava i pomaži onoga ko tebe napušta“. (Taberani)

Mu’minovo praštanje i prelaženje preko uvreda i objeda je sračunato. On zna da sitna zla porađaju velika i da svađa umanjuje snagu zajednice. Svađe i intrige ugrožavaju temelje društva. Ako se svadljivci ne mogu sami zaustaviti, onda je bolje kloniti ih se, kako to Kur’an nalaže: “Odmakni se od neznalica“. „Ne prepirite se da ne biste klonili i bez borbenog duha ostali…“ (Al-Anfal, 47)

Svako društvo ima svoje poteškoće, jer život na zemlji nije ni igra ni zabava. Taj život je skup stalnih iskušenja i napora da se ona savladaju. Da bi se život mogao očuvati, bratstvo među ljudima, naročito muslimanima, mora biti jače od nesuglasica i sporova.

Allah je muslimane učinio braćom, a naš Poslanik nas upozorava na teške posljedice intriga i međusobnih svađa i ukazuje na njih: „Nemojte se poslije mene vraćati nevjerstvu, jer će se desiti da ćete jedni drugima sjeći glave.“ (Buharija)

Blagost i praštanje znaci su čvrste vjere, vjere iz ubjeđenja, iskrene predanosti Allahovim riječima i ustrajnosti na Njegovom putu. Svađe i prepirke i međusobna optuživanja znaci su povratka u nevjerstvo, a istrajavanje na njima dušmanska rabota.

Ovaj svijet je prostrano polje, na kome se smjenjuju mnoge generacije i na kojem su živjele milijarde ljudi. Ono i danas na isti način dočekuje ljude, a tako će biti i u budućnosti. Ljudi treba da budu braća, da zemlju učine sigurnom, a svoju braću zaštitite od zlih jezika i ruku.

„Sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je on složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji, i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On spasio.“ (Ali Imran, 103).

Allahu naš, ojačaj našu volju da se mijenjamo, kako bismo mogli promijeniti nabolje stanje svih nas u našoj domovini!

Obdari nas snagom da obaveze koje imamo ne zanemarujemo, da se dužnosti držimo, da se borimo da pravdu uspostavljamo i da pravedni budemo!

Osnaži naše slabe, uzdigni pravedne i dobrima se smiluj Svojom milošću! Daj da nas njihova snaga potakne da Ti se približimo i smjerno služimo!

Amin, ya Rabb al- ‘alamin!

(akos.ba/rijaset.ba)