Hrana od koje smo gladni
Tijelo oslobađa inzulin kako bi pomogao da šećer dospije do ćelija. Kad se apsorbira, iznenada se vraća na normalu ili se spušta i niže, što izaziva glad.
Kroasani
Pahuljasti i masni, savršeni su spoj s jutarnjom kafom. Ali, vrlo nisko su na ljestvici hrane od koje se osjećamo sito. U njima nema ničega što je dobro za nas, napunjeni su industrijskim džemom i napravljeni od masnog, bijelog brašna. To nam daje puno kalorija, a osjećaj sitosti gotovo da i nemamo. Ako želimo doručak koji će nas držati sitim do ručka, jaje i pecivo od cijelog zrna je prva stvar.
Jogurt s niskim udjelom masnoće
Što više žvačemo hranu, to smo od nje sve sitiji. Prema ovome, jogurtu se ne piše dobro. A varijante jogurta s niskim udjelom masnoće često sadrže zaslađivače, koji podižu naš šećer u krvi, bez da nam da osjećaj sitnosti. Pokušajte s običnim, punomasnim jogurtom u koji ćete staviti cjelovite žitarice, svježe bobičasto voće ili chia sjemenke. Sve ovo sadrži dosta vlakana, više žvakanja i više sitosti.
Muffini
Jeste li se ikada zapitali kakva je razlika pojesti muffin kao doručak ili kao desert? U smislu prehrane, nema puno razlike. Puni su rafiniranog bijelog brašna, šećera i masnoća tj. pakovani na savršen način s puno kalorija bez zadovoljenja naše gladi. I ipak, to što nije torta, ne opravdava da se može jesti za doručak.
Bijela riža
Može podići i zatim oboriti šećer u krvi, što nas opet brzo čini gladnim. Umjesto toga, treba odabrati basmati rižu ili smeđu rižu. Ove vrste ne uzrokuju podizanje i spuštanje šećera, ali opet ne bi trebali pretjerivati.
Bjelanci
Ako bacite narančasto-žutu dobrotu usred jajeta kako bi izgubili kalorije, nećete se baš najesti. To je zato što je žumanjak “cjeloviti protein” iz prirode i koji pomaže stvaranje aminokiselina koje naše tijelo koristi za izgradnju ćelija. Nedavna istraživanja pokazuju da količina zasićenih masnoća i kolesterola u cijelom jajetu nisu loša za nas.
Žitarice s umjetnim sladilima
Oni vrebaju u nekim žitaricama, posebno u onima s oznakom “smanjen šećer”. Umjetno zaslađena hrana može uticati na šećer u krvi i zapravo nas činiti još gladnijim. To se dešava jer dobijemo slatki okus bez kalorija, a naše tijelo traži te kalorije.
Voćni sok
Nema vlakana u cijeđenim plodovima o bilo kojem voću da je riječ, što je razlog da kada jedemo cijele jabuke i grožđe osjećamo se puni i usporimo protok šećera u krvotoku. Bez vlakana, šećer u krvi može brzo skočiti i onda se srušiti i učiniti nas gladnima.
Bijeli hljeb
Nema vlakana ili hranjivih sastojaka bez cjelovitih žitarica koje nas čine sitima. Ovdje je jednostavno rješenje: Umjesto bijelog brašna trebamo koristit brašno od cjelovitog zrna. Ili kupiti takvo. Na tržištu ima puno vrsta koje možemo izabrati – hljeb od cijelog zrna pšenice, ražev, graham, hljeb od više zrna… Pokušajte nekoliko i pronađite za sebe najukusniju vrstu.
Pomfrit
Jedna od prehrambenih činjenica je da ako ispečete ili skuhate krompire, zadovoljit ćete glad njima nego većinom hrane na planeti. Ali ako ga pržite u ulju i dobro posolite, gube veći dio svoje moći. I obično imaju više masti i soli nego obični krompir.
Krofna
To je šećerna bomba u kojoj se krije gomila kalorija. Bijelo brašno brzo se razgrađuje u šećer, a glazura još tome doprinosi, i dolazi do naglog skoka šećera u krvi, da bi odmah poslije naglo i pao. Kombinirajte to s gotovo nula hranjive vrijednosti i opet ćete biti gladni vrlo brzo.
Gazirana pića
Istraživanje je jasno: ljudi koji piju gazirana pića dobivaju više kalorija u jednom danu. Naučnici misle da to može biti zato što nas čine gladnijima ili što nas ne zasite. Druga teorija je da šećer u gaziranim pićima stvara nam potrebu za još šećera.(Hipokrat)
akos.ba