Hoće li rasti cijena brašna i hljeba?
Žetva pšenice u Semberiji ulazi u završnu fazu, a završetak žetve otvara pitanje, ima li dovoljno pšenice na domaćem tržištu i da li će rasti cijene brašna i hljeba?
Žetva pšenice u Semberiji ulazi u završnu fazu, a završetak žetve otvara pitanje, ima li dovoljno pšenice na domaćem tržištu i da li će rasti cijene brašna i hljeba? Jasan odgovor ne daju ni mlinari ni pekari, a ogorčeni proizvođači kažu da je ovo jedna od najlošijih sezona.
U završnoj fazi žetve pšenice, mlinari i pekari prave računicu za dalje. Zbog lošeg prinosa kažu da će sve zavisiti od uvozne pšenice, a iako je otkupna cijena skoro duplo niža nego prošle godine, nije isključeno ni povećanje cijene hljeba i pekarskih prizvoda.
“Bilo šta što se tiče cijene pekarskih proizvoda teško je prognozirati cijene će zavisiti od ponude i potražnje na berzi to je nešto i mi smo mali proizvođači da bismo mogli da utičemo na cijenu pšenice na berzi.Ko živi od čiste poljoprivrede, taj je propao.Skuplje su mekinje od pšenice, ubi nas uvoz, cijena nikakva, oni dobro znaju koliko smo mi platili đubrivo, sjeme“, kaže Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina
Ratari su nezadovoljni i tvrde da je, naspram cijene pšenice, cijena hljeba bezobrazno visoka.
“Nismo mi sjeverna koreja da se zatvorimo, nijednog proizvoda nismo u suficitu, ovo što imamo je možda dovoljno za mjesec dana da se prehranimo, ali mora onaj ko vodi resore imati sluha za ove stvari, poljoprivreda mora biti strateška grana, ne smije se prepustiti stihiji, od slučaja do slučaja“, ističe Mićo Petrović, poljoprivrednik iz sela Brodac
Od nadležnih traže da reaguju i spasu i ono malo preostale domaće proizvodnje.
“Nadležni su na samom početku žetve poručili da su uradili što su mogli,obezbijedili podsticaje i dodaju da nikoga ne mogu natjerati da sije pšenicu“, navodi Mustafa Gradaščević iz Janje.
Na zahtjeve da zatvore granice dok ima domaće pšenice, odgovaraju:
Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kaže kao da je u pitanju nafta, slobodna je trgovina, kome vi možete reći da proda ili kupi naftu po određenoj cijeni.
“Mi nismo dogovorili s njima da se izvrši sjetva pšenice pa ćemo mi otkupiti.Kao i svaki put kad se vlada obratila Ministarstvu spoljne trgovine s namjerom da se uvedu zaštitne mjere, a znate da je toga bilo, ministarstvo će pokrenuti postupak i predložiti Savjetu ministara usvajanje.”
Pored tržišne borbe sa cijenama, poljoprivreda je ove godine suočena i sa vremenskim nepogodam i bolestima.Zbog sve neisplativije proizvodnje,brojna gazdinstva se zatvaraju, a samo u proteklih pet godina broj registrovanih proizvođača je sa 16.000 smanjen na svega 2.000.(Izvor: BHRT)
akos.ba
