Historijat Behram-begove medrese u Tuzli
Behram-begova medresa u Tuzli je protekle godine obilježila 390 godina rada i postojanja. Škola koja je u svojoj višestoljetnoj tradiciji bila centar duhovnog i kulturnog života Bošnjaka Tuzle i cijelog regiona, najstarija je obrazovna institucija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Iz dostupnih izvora saznajemo da je Medresa nastala prije 1626. godine kao vakuf nadaleko čuvenog Tuzlaka Behram-bega, a prema njegovom naumu i vakufnami, bila je namijenjena školovanju „djece budućih generacija“. Historičar i akademik Hamdija Kreševljaković navodi da biskup Olovčić spominje medresu u Donjoj Tuzli koja je djelovala u novembru 1674. godine. Taj izvještaj je pisan na latinskom jeziku i biskup medresu naziva Collegium imporum softarum.
U velikom požaru koji je zahvatio Tuzlu u septembru 1971. godine, izgorilo je mnogo objekata, pa i Medresa. Ona je obnovljena i svečano otvorena 29. 9. 1893. Ta nova zgrada se sastojala iz samo jednog sprata, sagrađenog u arapsko-maurskom stilu. Glavni inicijatori te obnove bili su Muhamed Hakki Čokić i hafiz Šahbaz Husić. Oni su u istoj zgradi otvorili dvije medrese. Muftija Čokić je predavao arapski i koristio se arapskim udžbenicima, dok je hafiz Husić predavao turski i koristio se turskim udžbenicima.
Druga dogradnja Behram-begove medrese bila je 1907. godine, kada je dograđen i drugi sprat. Mehmed Džemaludin Čaušević navodi da je Behram-begovu medresu 1907. pohađalo 36 učenika. Međutim, iz godine u godinu, usljed političkih prilika, broj učenika se smanjivao, tako da je 1902. Medresu pohađalo samo 9 učenika. Od 1914. do 1921. godine Medresa nije radila. Godine 1922. za upravitelja biva postavljen hafiz Salih Sivčević, koji uvodi značajne reforme. On u Medresu uvodi razrednu nastavu, organizira medresanski internat u vakufskoj kući, osniva đačku kuhinju, a 1923. uvodi prijemni ispit za đake iz kiraeta i uslovljava završetak osnovne škole. Iz dopisa Uleme medžlisa Upravi medrese se zaključuje da je u to vrijeme u Medresi nastavni proces organiziran kao sedmorazredni, a da su za tu medresu propisani predmeti koji se trebaju primijeniti u petogodišnjem školovanju.
Godina 1929. za Behram-begovu medresu je bitna jer je od te godine ova škola uređena kao petorazredna niža medresa, u kojoj je izučavan 21 predmet. U školskoj 1928./1929. su upisana 73 učenika. Uredbom o nižim medresama od 3. aprila 1939., medresa u Tuzli svoj rad je nastavila pod nazivom Niža okružna medresa. Uredbom o radu medresa, odlučeno je da nastava počinje 10.9., a završava 20.6. U prvom polugodištu 1939. nastavu su izvodili: Salih Sivčević, Ibrahim Čokić, Muhamed Husić, Ibrahim Imširović, Ševket Šabić, Ahmed Redžebašić, Husejn Dubravić, Omer Džudža, Meša Selimović, Muhamed Gagić, Mehmed Salihspahić.
U augustu 1943. Nijemci su zaposjeli zgradu Medrese, pa se rad odvijao u Mektebi-ibtidaijji kod Jalske džamije. Početkom 1948. Medresa se preseljava u Džindić džamiju i mekteb. Školske 1948./49. godine đaci su dobili izvještaje o rezultatima na polugodištu i otišli kući na raspust. Kad su se vratili, obaviješteni su da je obustavljen rad škole do daljnjeg. Zgrada Medrese je srušena 1974., a od te zgrade je ostala samo Porta (Kapija), restaurirana februara 1975., a posljednji je izgled dobila 1990. godine.
Krajem 20. stoljeća otvaraju se novi, svjetliji horizonti – vjesnici slobodne misli i kreiranja duhovnog identiteta. No, dolazi rat. Juna 1993., održan je sastanak Komisije za reaktiviranje rada Behram-begove medrese u Tuzli. Sljedeći korak su bili prvi prijemni ispiti 28.8.1993. Bilo je ukupno 167 prijavljenih, od čega je njih 117 primljeno, i to 77 učenika i 40 učenica. Nastava je počela 6.10.1993. Učenici su imali učionice u podrumu OŠ „Jala“, a učenice u prostorijama Odbora Islamske zajednice Tuzla. Učenici su stanovali po privatnim stanovima, koje je obezbjeđivala Medresa.
Od reaktiviranja svog rada 1993. godine, Medresa je postala sastavni dio odgojno-obrazovnog sistema Tuzlanskog kantona i realizuje odgojno-obrazovne aktivnosti koje su u skladu sa normama koje propisuje Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK. Nastavni plan i program Medrese je u skorije vrijeme doživio određene izmjene s ciljem da Medresa što potpunije i sadržajnije odgovori potrebama svojih učenika i da ih što bolje pripremi za naredni obrazovni stepen.
Za Akos.ba piše: Arifović Rabija
